Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 25. sjednici, održanoj 1. prosinca 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. studenoga 2021.

Odbor je raspolagao i podneskom Grupacije proizvođača medicinskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore od 25. studenoga 2021. kojem je priloženo Mišljenje Ministarstva zdravstva od 17. ožujka 2021.

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. E. br. 214 i Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. br. 163 provela se objedinjena rasprava.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predložene zakonske prijedloge razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je iz analize dostupnih podatke utvrđena potreba  da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Slijedom toga, definirane su nove kategorije vozila koje do sada nisu bile prepoznate u zakonodavnom okviru te je stoga uveden pojam osobnog prijevoznog sredstva i pomoćnog pješačkog sredstva.

Vezano za osobna prijevozno sredstvo, koje do sada nisu bila razvrstana ni u jednu kategoriju  vozila sukladno posebnim propisima, utvrđuje se da su to vozila čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h, npr. monocikl s motornim ili električnim pogonom, segway  te romobili s motornim ili električnim pogonom i dr.

Tijekom vožnje ta vozila dužna su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a iznimno  se mogu kretati i na dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je dopuštena brzina kretanja do 50 km/h i manja, što bliže desnom rubu kolnika, ako je isto dopušteno prometnim znakom, uz prethodno dopuštenje Ministarstva unutarnjih poslova.

Državna tajnica je istaknula da je dobna granica za upravljanje osobnim prijevoznim sredstvima od 14 godina na više, te da je predviđeno noću uvijek, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti obvezno nošenje reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće odjeće ili druge reflektirajuće oznake. 

Nadalje, od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), ali i danju u slučaju smanjene vidljivosti na cesti, na osobnom prijevoznom sredstvu mora biti upaljeno jedno bijelo svijetlo na prednjoj strani, a na stražnjoj strani crveno svjetlo. 

Mlađi od 16 godina tijekom vožnje moraju nositi zaštitnu kacigu, a na osobnom prijevoznom sredstvu može se voziti samo osoba koja njime upravlja. Osobno prijevozno sredstvo ne može se koristiti na auto cesti, brzoj cesti  i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. 

Nadalje, na molbu grada Dubrovnika uveden je pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“ koja predstavlja kulturno-povijesnu cjelinu te područje koje okružuje kulturno dobro, a koje kulturno dobro je upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra prema posebnom propisu koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, te u kojoj se skupno ograničava ulaz u zonu te uređuju načini i uvjeti ulaza, prometovanja i izlaza vozila.

Člankom 37. Prijedloga zakona, novim stavkom 4. se propisuje obveza liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabranom liječniku, ako je na zdravstvenom pregledu ili tijekom liječenja utvrdio zdravstveno stanje radi kojeg vozač nije više sposoban upravljati vozilom, privremeno, a najduže na šest mjeseci, da uz upozorenje vozaču, dano upozorenje unese u medicinsku dokumentaciju i o tome obavijesti policijsku upravu ili postaju prema mjestu prebivališta, boravišta, uobičajenog prebivališta, školovanja, odnosno privremenog ili stalnog boravka vozača.

S obzirom na stvaranje nove obveze, pojavljuje se i potreba da ministar nadležan za zdravstvo uskladi Pravilnik o zdravstvenim pregledima za vozača i kandidata za vozača.

Člankom 38. stavkom 4. Prijedloga zakona, a uzimajući u obzir novi stavak 4. članka 37. Prijedloga zakona, propisuje se da se zdravstvenu sposobnost vozača koji nije zadovoljan utvrđenim zdravstvenim stanjem od strane liječnika koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranog liječnika radi kojeg privremeno nije sposoban sigurno upravljati vozilom, utvrđuju redovnim nadzornim zdravstvenim pregledom zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada kao i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi.

U slučajevima kada je zdravstveno stanje vozača teže narušeno, isti će i nadalje biti upućivani na obavljanje izvanrednih nadzornih zdravstvenih pregleda.

Nastavno je državna tajnica istaknula da se ukidaju registarske pločice s crvenim brojevima i slovima te zelenim brojevima i slovima kojima se označavaju teretna vozila i vozila stranaca, kao i privremeno registrirana vozila, budući s aspekta sigurnosti prometa na cestama za to ne postoji potreba, kao i da se pristupa kažnjavanje vozača koji koriste trenutnu pravnu prazninu te na mjestima predviđenim samo za punjenje električnih vozila parkiraju vozila koja ne koriste uslugu punjenja.

Iako je u Zakonu definiran način prolaza prioritetnih vozila na prometnicama s dvije prometne trake (tzv. koridor za prolazak vozila hitnih službi) prilikom nastanka incidentne situacije, kako bi se ubrzao proces pomoći stradalim sudionicima u prometu, trenutno ne postoji odredba u Zakonu koja definira način prolaza na prometnicama s više od dvije prometne trake za isti smjer kretanja.

Ovakve odredbe postoje u propisima dijela država članica Europske unije, a recentna istraživanja ukazuju da koridor za prolazak vozila hitnih službi može ubrzati dolazak hitnih službi na mjesto događaja za četiri minute te povećati šanse za preživljavanje stradalih osoba za 40%. Slijedom toga pristupilo se propisivanju odredbi koje definiraju način prolaza vozila hitnih službi na prometnicama s više od dvije prometne trake.

Nadalje, definiran je pojam autonomnog vozila odnosno vozila koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), ali i sankcije za vozače djelomično automatiziranih  vozila koji za vrijeme vožnje ne sjede na mjestu za vozača te u slučaju potrebe nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Zakonskim prijedlogom se omogućuje vozačima B kategorije upravljanje motornim triciklima. Ovo pravo je iskoristila većina država članica EU, a budući da je Republika Hrvatska prije svega turistički orijentirana zemlja potrebno je pratiti pozitivne pravne trendove u korist vozača.

Zaključno se državna tajnica u uvodnom obrazloženju Prijedloga zakona osvrnula i na povećanje novčane kazne s 500,00 na 1.000,00 kuna u slučajevima neprilagođene brzine kretanja, koja je i nadalje jedan od najčešćih uzročnika prometnih nesreća, s obzirom da dosadašnji iznos kazne nije odvraćao od daljnjeg činjenja prekršaja. U 2020. godini je zbog navedenog prekršaja smrtno stradalo najviše osoba  – 35,4% (84 osobe) što predstavlja više od trećine svih smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, posebno onih odredbi koji smanjuju ugrozu u prometu u bilo kojem aspektu, a s ciljem smanjenja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih sudionika u prometu.

Izraženo je i mišljenje da se već dulje vrijeme na hrvatskim prometnicama pojavljuju vozila koja nisu pravno normirana, te da kaskamo u pravnom uređenju uporabe tih vozila, što nije dobro, kao i da je zabrinjavajuće što korisnici tih vozila ne prolaze nikakvu obuku, a kao sudionici u prometu izloženi su svim opasnostima i mogu izazvati prometne nezgode sa svim posljedicama koje iz tih nezgoda mogu proisteći.

Postavljeno je i pitanje zbog čega samo vozači osobnih prijevoznih sredstava do šesnaest godine imaju obvezu nošenja kacige, jer i osobe malo starije od šesnaest godina kao vozači osobnih prijevoznih sredstava mogu biti jednako neoprezne u vožnji i teško stradati, ali i svi ostali takvi vozači neovisno o svojim godinama života, te je od dijela članova Odbora izraženo stajalište da se uvede obveza nošenja kacige za sve.

Nadalje, članovi Odbora su se osvrnuli i na inicijativu koja nije prihvaćena od strane predlagatelja, a koja ide u smjeru da svako vozilo obvezno mora imati standardiziranu kutiju prve pomoći, kao i da se sadržaj iste treba obnoviti svakih pet godina, s obzirom da uporaba nesterilnih kompresa i zavoja, kao i drugih sredstava iz kutije prve pomoći može kod unesrećenih osoba dovesti do ozbiljnih infekcija, a nedostatak iste onemogućiti pružanje prve pomoći u jednom dijelu. 

Predstavnici predlagatelja su istaknuli da cilj zakonskih izmjena nije prenormiranje i kažnjavanje, već je cilj uvijek edukacija i primjenjivost zakona, kao i osobna odgovornost vozača.

U odnosu na kutiju prve pomoći, rečeno je da nedostatak kutije prve pomoći ili dijela njenog sadržaja, kao i protek roka od pet godina od proizvodnje više nije razlog da vozilo ne zadovolji na tehničkom pregledu, jer se isto smatra manjim nedostatkom koji ne utječe na sigurnost vozila u prometu i takvo vozilo „prolazi“ na tehničkom  pregledu. Bilo bi neprihvatljivo da, nakon što je vozilo „prošlo“ na tehničkom pregledu, sukladno Pravilniku o tehničkim pregledima vozila, policijski službenici na cesti prekršajno kažnjavaju vozače zbog tog nedostatka.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas