Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 7. sjednici održanoj 10. studenoga 2020. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava (dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija istaknuo da je pandemija COVID-19 tijekom 2020. godine dovela do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti.

U 2021. godini očekuje se rast BDP-a od 5,0%, a u 2022. godini rast od 3,4% te 3,1% u 2023. godini. No, takvi proračuni odnosno projekcije uvelike ovise o razvoju pandemije te postoji značajan rizik koji bi se mogao negativno odraziti na prihode državnog proračuna.

Prihodna strana proračuna za 2021. godinu predviđena je u ukupnom iznosu od 147,3 milijarde kuna, što predstavlja 12% više od sredstava utvrđenih rebalansom proračuna. Najviše sredstva u 2021. godini planira se ostvariti od PDV-a i to u iznosu od 53,7 milijardi kuna, što je više od 6,9 milijardi u odnosu na sredstva utvrđena rebalansom za 2020. godinu te od doprinosa u iznosu od 24,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 1,9 milijardi kuna u odnosu na sredstva predviđena rebalansom za 2020. godinu.

Ukupni rashodi opće države predviđeni su u iznosu od 118,4 milijarde kuna što je za 3,6 milijardi kuna manje od sredstava predviđenih rebalansom.

Predstavnik predlagatelja je posebno istaknuo da COVID mjere znatno utječu na proračun te će se u 2021. godini većina sredstava za te namjene isplaćivati iz sredstava Europske unije te, ako se te mjere isključe iz rashoda, onda se rashodi povećavaju za 1,7 milijardi kuna u odnosu na rebalans u 2020. godini.

Najveća povećanja na rashodovnoj strani odnose se na 1,5 milijardu kuna kompenzacija jedinicama lokalne samouprave u cilju smanjenja negativnih utjecaja s obzirom na smanjenje stope poreza na dohodak, 492,7 milijuna kuna za zaposlene uključujući i školstvo, 435 milijuna kuna za sredstva učešća za EU pomoći, 391 milijun kuna za mirovine, 375 milijuna kuna za doprinos Republike Hrvatske proračunu EU, 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu, 291,2 milijuna kuna za potres, 213,9 milijuna kuna za decentralizirane funkcije (posljedica Zakona o obnovi), 134,2 milijuna kuna za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 milijuna kuna za ostale socijalne pomoći i 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljni dopust.

Uzimajući u obzir prihode i rashode manjak državnog proračuna iznosio bi 10,7 milijardi kuna, dok bi manjak proračuna opće države uključujući izvanproračunske korisnike, lokalnu upravu i javna poduzeća iznosio 11,6 milijardi kuna, odnosno 2,9% BDP.

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova je istaknuo da su proračunska sredstva za 2021. godinu u odnosu na MUP predviđena u iznosu od 6.325.156.666,00 kuna što predstavlja povećanje od 4,9% u odnosu na 2020. godinu. Od toga je 5.121.771.753,00 kune predviđeno s izvora financiranja 11. i 12., dok je 1.203.384.913,00 kuna predviđeno s ostalih izvora financiranja. U dijelu proračunskih sredstava plan je veći za 31,8 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 0,6%. U odnosu na ostale izvore financiranja predviđeno je 268,1milijun kuna što je za 28,6% više od 2020. godine.

Rashodi za zaposlene predviđeni su u iznosu od 3.900.000.000,00 kuna te je vidljivo povećanje od 91 milijun kuna u odnosu na 2020. godinu. Tu je ugrađeno povećanje od 2% za srednju stručnu spremu što je rezultat dogovora sa sindikatima i sredstva za isplatu božićnice i regresa u sljedećoj godini.

Za materijalna i kapitalne rashode predviđen je iznos od 1.221.771.753,00 kune što je iznos koji je za 79 milijuna kuna manji od sredstava za 2020. godinu, no najveći dio kapitalnih ulaganja predviđeno je financirati iz sredstava fondova EU uz samo djelomično sufinanciranje iz proračuna u iznosu do 25% čime se oslobađaju proračunska sredstva za druge namjene.

Predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice je istaknuo da je Hrvatska vatrogasna zajednica središnje tijelo državne uprave od 1.01.2020. te da se sastoji od dva dijela; Hrvatske vatrogasne zajednice i Državne vatrogasne škole koje je osnovana uredbom Vlade RH od 1. rujna 2020.

Proračunska sredstva za 2021. godinu predviđena su u iznosu od 391.028.789,00 kuna što predstavlja povećanje u iznosu od 87,5 milijuna kuna odnosno 28,8% u odnosu na tekuću 2020. godinu.

Dio povećanja, u iznosu od 52,5 milijuna kuna, odnosi se na decentralizirano financiranje vatrogastva jer od 2021. godine Javna vatrogasna postrojba Zagreb „dolazi“ na proračun Hrvatske vatrogasne zajednice, tj. s tog proračuna će se financirati svi njihovi materijalni troškovi i plaće djelatnika koji su oni do sada ostvarivali samostalno, dok će se 1% poreza ostaviti Gradu Zagrebu.

Drugi dio povećanja iznosi 35 milijuna kuna i koristi se za nabavu opreme i vatrogasnih vozila, a financira se iz općekorisnih funkcija šuma, temeljem sporazuma Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskih šuma. Slijedom toga u 2021. godini bit će isporučeno 120 vatrogasnih vozila, a takav iznos sredstava iz općekorisnih funkcija šuma predviđa se i u sljedećim godinama.

Nastavno je istaknuo da je za plaće zaposlenika predviđeno 25,3 milijuna kuna, a materijalni rashodi iznosili bi 6 milijuna kuna. Projekcije za 2022. i 2023. su umanjene u odnosu na 2021. godinu, no isto će ovisiti o programima koji su u izradi. 

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija  i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2021. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2022. i 2023. godinu.

U raspravi je pozdravljeno povećanje sredstava u području unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti, posebice ulaganje u informatizaciju i opremanje.

No, pojedini članovi Odbora su istaknuli da bi bilo potrebno, uz prethodno formaliziranje takve odredbe u Poslovniku Hrvatskoga sabora, prije saborske rasprave o proračunu, gdje više ne postoje velike mogućnosti njegove izmjene, preliminarno pred Odborom za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost razmotriti potrebe državnih tijela u sustavu nacionalne sigurnosti.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, Odbor je predložio Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2022. I 2023. GODINU U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, HRVATSKU VATROGASNU ZAJEDNICU I SASTAVNICE SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNOG SUSTAVA RH  (URED VIJEĆA ZA NACIONALNU SIGURNOST, SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA, VOJNA SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA, OPERATIVNO-TEHNIČKI CENTAR ZA NADZOR TELEKOMUNIKACIJA I ZAVOD ZA SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas