Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 55. sjednici, održanoj 29. travnja 2015. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2014., (dalje u tekstu: Izvješće), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 24. ožujka 2015. godine. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno  Izvješće razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja se uvodno osvrnuo na ustrojstvo Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP) te istaknuo da je ukupno sistematizirano 31.254 radna mjesta od toga 25.315 policijskih službenika. Popunjeno je 20.562 radna mjesta ili 81,2% od čega je 17,4% žena (3.581).

Nastavno je istaknuo da je policija tijekom 2014. u cilju sprječavanja kažnjivih ponašanja provodila više preventivnih aktivnosti, kroz kampanje i akcije, i to: „Zdrav za 5“ - radi prevencije alkohola, droge, kocke, a obuhvaćeni su učenici 8-ih razreda osnovnih škola i prvog i drugog razreda srednjih škola, „Život bez nasilja“ - s ciljem sprječavanja nasilja nad ženama, obiteljskog nasilja i nasilja među mladima, kojom akcijom je bilo obuhvaćeno 46 osnovnih škola i oko 10.000 učenika, „Imam izbor“ - s ciljem unaprjeđenja suradnje s Romima, civilnim društvom i obrazovnim ustanovama te niz drugih akcija, „Siguran lov“, „Zajedno više možemo“, „Zajedno“, „Manje oružja, manje tragedija“, itd.

Glede suzbijanja kriminaliteta tijekom 2014. godine ukupno je zabilježeno 97.242 kaznena djela što je pad za 7,2%. Od toga je 56.851 kazneno djelo koje se istražuje po službenoj dužnosti što je pad za 9,3%, dok su kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi u padu za 4%. Razriješeno je 34.735 kaznenih djela, od čega 33.225 kaznenih djela prijavljenih u 2014. godini i 1.510 kaznenih djela iz ranijih godina tako da je stopa razriješenosti 61%.

Prema vrstama kaznenih djela vidljivo je da je organizirani kriminalitet u padu za 13,5% dok su kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije u porastu za 1,2%, uz pad osumnjičenih soba za 7,1%.

Samih korupcijska kaznena djela manje je za 52,6%, a počinitelja je manje za 54,5% u odnosu na 2013. godinu, no ovakav statistički pad korupcijskih kaznenih djela nije rezultat malog broja tih djela tijekom 2014., nego velikog broja u 2013. godini, kada je u samo jednoj OA u 2013. godini registrirano 897 korupcijskih kaznenih djela s 362 počinitelja.

Glede visokotehnološkog kriminaliteta koji predstavlja stalnu i rastuću prijetnju razvoju i gospodarskom prosperitetu, zabilježen je rast od 53,7%. Najviše je u porastu računalno krivotvorenje i računalne prijevare, a zamijećeni su i novi oblici malicioznih programa te pojačani napadi na računalnu sigurnost građana, prvenstveno pri poslovanju s financijskim institucijama.

Po pitanju kriminaliteta droga i tvari zabranjenih u sportu, vidljiv je povećan broj zapljena za 29,6% što je rezultat pojačanog rada svih službi policije, posebice u turističkim mjestima u ljetnim mjesecima kada je veći broj glazbenih festivala i priredbi.

Opći kriminalitet čini 78,7% od ukupno zabilježenog kriminaliteta koji se istražuje po službenoj dužnosti. Tijekom 2014. godine prijavljeno je 44.763 kaznena djela općeg kriminaliteta što je za 10,9% manje nego 2013. godine. Ukupna materijalna šteta kod ovih kaznenih djela bila je 442.412.639,00 kn. Za ova kaznena djela visok je postotak s nepoznatim počiniteljima odnosno 82,2%. Koeficijent njihove naknade razriješenosti iznosi 40,3% i nešto je viši nego u 2013. godini.

Unutar općeg kriminaliteta posebice je istaknut kriminalitet nasilja koji obuhvaća kaznena djela protiv života i tijela, spolne slobode i spolnog zlostavljanja te kaznena djela iskorištavanja djeteta. Navedenih kaznenih djela je u 2014. godini manje za 7,7%. Posebice je istaknuto da je šest ubojstava manje nego u 2013. godini, odnosno 14,6%, a razriješeno je svih 35 prijavljenih ubojstava te jedno iz ranijih godina. Također, bilo je 113 pokušaja ubojstava od kojih je pet nerazriješeno i to na području PU zagrebačke.
Imovinski kriminalitet, koji čini 72,9% općeg kriminaliteta, sa stopom od 82,2% kaznenih djela počinjenih od strane nepoznatog počinitelja, u padu je za 15,3%, od čega je posebno istaknut pad provalnih krađa za 17,2% i razbojništva za 19,2%.

U pogledu kriminaliteta od posebnog sigurnosnog značaja u koji spadaju pojedina kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, ljudskih prava i temeljnih sloboda, Republike Hrvatske, opće sigurnosti, sigurnosti prometa vidljivo je smanjenje za 42,1% u odnosu na 2013. godinu.  Posebice je naglašeno da nije bilo kaznenih djela povezanih s terorizmom, a zabilježeno je 14 kaznenih djela motiviranih mržnjom što je za 60% manje od 2013. godine, od kojih je razriješeno 11. Prijavljeno je i 14 ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata što je 36% manje nego u 2013 godini.

Što se tiče sigurnosti prometa na cestama, u 2014. godini je nastavljen trend smanjenja broja prometnih nesreća i najtežih stradavanja te je utvrđeno da je prometnih nesreća manje za 7,6%, poginulih je manje za 16,3%, teže ozlijeđenih za 5,5%, a lakše ozlijeđenih za 7,2%. Ukupno je u 2014. godini poginulo 60 osoba manje nego u 2013. godini.

Tijekom 2014. godine granicu je prešlo 145.645.086 putnika što je za 6,8% više nego u 2013. godini, a od tog broja 69% putnika su stranci. U istoj godini za 8.658 stranih državljana odbijen je ulazak u Republiku Hrvatsku, a najčešći razlozi su nepostojanje uvjeta za ulazak (pozivnog pisma ili rezervacije), nepostojanje putne isprave ili nedostatak sredstava za uzdržavanje. Glede nezakonitih migracija bilježi se njihov porast zbog sukoba na sjeveru Afrike, Bliskom istoku, posebice na području Afganistana i Sirije. Također, u porastu je nezakonita migracija državljana Albanije, Makedonije i Srbije. Tijekom 2014. smanjen je broj tražitelja azila za 58% što iznosi 453 zahtjeva.  U prihvatnom centru za strance tijekom 2014. godine prihvaćeno je 434 stranca ili 18% manje osoba. Najviše ih je bilo s Kosova, Albanije i Sirije. Pokrenuto je 453 postupka azila, a odobreno  je 16 azila i 10 supsidijarnih zaštita te jedan privremeni boravak radi spajanja obitelji.

U 2014. godini obavljene su sve potrebne pripreme za pristupanje schengenskom prostoru kroz usklađenje zakonodavstva, integriranog upravljanja granicom, kadrovskim popunjavanjem i obukom graničnih policajaca te nabavkom tehničke opreme.
U pogledu primjene policijskih ovlasti i uporabe sredstava prisile tijekom 2014. godine, u Izvješću je navedena 3.941 uporaba sredstava prisile ili 8,65% manje nego u  2013. godini, a u dva slučaja su neopravdano uporabljena sredstva prisile i to jednom, pri pucanju u zrak i jednom, uporabom palice. Pri uporabi sredstava prisile 527 građana i 304 policajca su lakše ozlijeđeni, dok je 13 građana i 8 policajaca teže ozlijeđeno.

Tijekom 2014. godine bilo je 136 napada na policijske službenike, te je ukupno napadnuto 149 službenika od čega je 8,1% žena. Pri tome su 82 službenika lakše ozlijeđeni dok je dvoje teško ozlijeđeno. U istim slučajevima je lakše ozlijeđeno i 40 građana.
U pogledu prekršaja vidljivo je da je to najbrojnija skupina kažnjivih ponašanja. U kategoriji prekršaja ističu se prekršaji protiv javnog reda i mira, a slijede ih po brojnosti prekršaji po zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Tijekom 2014. zabilježen je pad prekršaja po zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima za 21,4%, dok je 189 osoba je bilo pod mjerama zabrane što je povećanje za 26% u odnosu na 2013. godinu.

U  raspravi koja je uslijedila istaknuto je da u glavi 12. Ljudski potencijali nije uočeno povećanje broja policijskih službenica te da li se ostvaruje plan promicanja ravnopravnosti spolova donesen od strane Ministarstva unutarnjih poslova. Izraženo je mišljenje da bi ovo Izvješće trebalo sadržavati i takve podatke te da bi trebalo povećati broj žena u policiji jer je upravo šira baza osnova za više žena na rukovodećim mjestima. Trenutno je samo jedna žena načelnica policijske uprave.

Nadalje, istaknuto je da bi prilikom postupanja policije u slučajevima nasilja u obitelji, kojih je u odnosu na 2013. manje, no broj je još uvijek velik, bilo dobro navesti podatak koliko je puta policija izvršila uviđaj na temelju obostrane prijave te i žrtvu i nasilnika prijavila za remećenje javnog reda i mira.

Ukazano je i na porast ubojstava među bliskim osobama (srodnicima), te povećanje prostitucije pri čemu je istaknuto da bi bilo dobro u Izvješću iznijeti podatak koliko je bilo prijavljeno „svodnika“, a koliko prostitutki.

Također je iznesena primjedba da u dijelu neprijavljenih javnih okupljanja nije posebno istaknuto okupljanje u Savskoj 66, osobito zbog dužine trajanja i dodatnih troškova koje policija zbog toga ima.

U raspravi je nadalje istaknuto da je Hrvatski sabor 19.10.2012. donio zaključak da DORH izvijesti Hrvatski sabor o poduzetom u otkrivanju ratnih zločina protiv djece počinjenih u Domovinskom ratu. U ovom Izvješću spominje se samo jedno dijete stradalo u Glinskom Novom Selu te je postavljeno pitanje što je s ostalim slučajevima.

Na kraju rasprave istaknuto je da, iako Izvješće u cjelini ukazuje da je situacija u Republici Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje bolja, zamjerka je ne u onome što je prikazano nego u onome što nije prikazano. Posebno se to odnosi na izvješće o unutarnjoj kontroli, nedostatku podataka o broju informacija o našim državljanima koji  se razmjenjuju s drugim državama, te što je s opremom za praćenje „cyber“ kriminala.

Posebno je istaknuto da su lažni branitelji svrstani u kategoriju ratnog profiterstva, a ne u kategoriju općeg kriminaliteta jer je u pitanju krivotvorenje službenih isprava, posebice što se radi samo o sedam slučajeva i materijalna šteta ne ukazuje na kategoriju ratnog profiterstva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“, i 3 „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2014.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Igor Dragovan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                 prof. dr. sc. Miroslav Tuđman