Odbor za ravnopravnost spolova

Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova s rasprave o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2013. godinu

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 27. sjednici održanoj 6. lipnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 31. ožujka 2014. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
U vrlo opsežnom izvješću od 273 stranice detaljno su opisane sve aktivnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova tijekom 2013. godine u skladu s ovlastima i djelokrugom rada pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova određenima Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Tijekom 2013. godine radilo se na ukupno 2.133 predmeta, što predstavlja povećanje za 40,9% u odnosu na 1.514 predmeta u 2012. godini. Po oblicima diskriminacije bilo je: 86,4% slučajeva izravne diskriminacije, niti jedan slučaj neizravne diskriminacije, dok u 13,6% slučajeva nije utvrđen niti jedan oblik diskriminacije niti svjedočenje o nejednakom postupanju. Po osnovi diskriminacije bilo je temeljem: spola 77,6% slučajeva, spolne orijentacije 5,3%, bračnog statusa 1,9%, rodnog identiteta i izražavanja 1,1%, drugih osnova 0,5% i bez osnova za postupanje 13,6%.

Pravobraniteljica je ukupno uputila 168 pismenih prijedloga, 227 upozorenja i 503 preporuke, inicirala pokretanje 1 prekršajne prijave i dala inicijativu za izmjenu 3 zakona. Pravobraniteljica je tijekom 2013. provela 9 neovisnih istraživanja - analize.

U Izvješću je ukazano da je položaj žena na tržištu rada i dalje nepovoljan. Uz nisku stopu radne aktivnosti dodatno zabrinjava još niža stopa zaposlenosti žena u hrvatskom društvu, kao i povećanje stope nezaposlenosti među visoko obrazovanim ženama. Žene ostvaruju niži bruto i neto dohodak u velikoj većini svih područja djelatnosti. Vezano uz usklađivanje poslovnog i obiteljskog života, pravobraniteljica je istaknula potrebu mijenjanja odgojno-obrazovnih obrazaca koji perpetuiraju rodne stereotipe i tradicionalne rodne uloge.

Tijekom izvještajnog razdoblja, točnije 01.01.2013. na snagu je stupio novi Kazneni zakon kojim nasilničko ponašanje u obitelji nije više propisano kao posebno kazneno djelo, već je nasilje prema članu/članici obitelji inkorporirano kao kvalifikatorna okolnost određenih kaznenih djela (Teško ubojstvo, Tjelesna ozljeda, Osobito teška tjelesna ozljeda, Teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrti, Teška tjelesna ozljeda iz nehaja, Prisila, Prijetnja, Spolni odnošaj bez pristanka i Teška kaznena djela protiv spolne slobode). Prema ovakvoj sistematizaciji djela obiteljskog nasilja, izvan dohvata Kaznenog zakona ostaje psihičko, pa i ekonomsko nasilje u obitelji. Kazneni zakon pruža pravnu zaštitu širem krugu osoba nego Zakon od zaštiti od nasilja u obitelji, jer obuhvaća i istospolne partnere. Prema podacima MUP-a, u razdoblju od 01.01-31.12.2013., prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji prekršajno je prijavljeno 16.564 osoba, što je manje za 7,9% u odnosu na isto razdoblje 2012., tijekom koje je prekršajno prijavljeno 17.976 osoba. Ženske osobe (maloljetne i punoljetne) čine 64% osoba oštećenih nasilničkim ponašanjem.

Pravobraniteljica je ukazala na tendenciju smanjivanja sredstava provoditeljima psihosocijalnih tretmana što dovodi do smanjivanja broja stručnih ustanova i pojedinaca koji se bave istim, ali i do smanjenja broja kažnjenika koji prolaze izvršenje iste zaštitne mjere, odnosno gubitak mogućnosti utjecaja na nasilnika da modificira svoje ponašanje.
Institut besplatne pravne pomoći tijekom 2013.g. doživio je nove izmjene. Donesen je novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je prilično temeljito revidirao postojeće osnove besplatne pravne pomoći. Ostaje neriješeno pitanje ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć žrtava obiteljskog nasilja u kaznenom i prekršajnom postupku radi nasilja u obitelji.
Pravobraniteljica je istaknula da je jedno od temeljnih načela na kojem bi se trebale temeljiti politike i mjere na području pružanja potpore roditeljstvu jednako sudjelovanje roditelja te pridavanje važnoj ulozi očeva u brizi i odgoju djece, uzimajući u obzir načelo ravnopravnosti spolova.

Izvještajna godina u području seksualne i rodne ravnopravnosti obilježena je vrlo dinamičnim razdobljem redefiniranja pravnog položaja spolnih i rodnih manjina u Hrvatskoj. Pristupanje Republike Hrvatske u članstvo Europske unije 01.07.2013., donijelo je niz promjena koje će utjecati i utječu na društveni položaj osoba istospolne orijentacije u RH.
Posebnu pažnju pravobraniteljica je posvetila problematici posebno osjetljivih društvenih skupina, uključujući žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, žena pripadnice nacionalnih manjina, žene u kaznionicama, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i žene u prostituciji.

Pravobraniteljica je tijekom izvještajnog razdoblja sudjelovala u radu radne skupine oformljene pri Ministarstvu branitelja radi izrade Zakona o pravima žrtva seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Radi se uglavnom o stvarnim pravima, koja predstavljaju neku vrstu financijske satisfakcije žrtvama te pravima koja osiguravaju mogućnosti liječenja, rehabilitacije, zbrinjavanja i sl. u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi.
 
U području obrazovanja, tijekom 2013. godine pravobraniteljica je aktivno sudjelovala u procesu donošenja nekoliko novih propisa vezano za područje obrazovanja. U 2013. godini dogodili su se pozitivni pomaci prema kvalitetnom uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u nacionalni obrazovni sustav.

Provedeno istraživanje o načinima medijskog izvještavanja o obiteljskom nasilju pokazalo je da se u izvještavanju o obiteljskom nasilju nad muškarcima koriste izrazi koji omalovažavaju ozbiljnost kaznenih djela. Jedan dio tekstova i dalje obiteljsko nasilje pa čak i brutalne fizičke napade, koji rezultiraju smrću žrtve, dovodi u kontekst ljubavi koja je krenula po zlu ili ljubomore. U slučajevima u kojima je utvrdila da se radi o spolnim stereotipima ili seksizmu, Pravobraniteljica je upućivala medijima upozorenja i preporuke, izdavala javna priopćenja i o njima govorila prigodom nastupa u medijima.
Žene su i dalje podzastupljene u području političke participacije, bilo da se radi o uključivanju na kandidacijske liste, javnom predstavljanju stranki ili o konačnim izbornim rezultatima.
 
U raspravi koja je uslijedila član i članice Odbora bez iznimke su izrazili pohvale za Izvješće kao rezultat dobrog rada Ureda pravobraniteljice. Posebno je pohvaljen rad pravobraniteljice na terenu odnosno obilazak lokalnih zajednica, suradnja s povjerenstvima za ravnopravnost spolova s lokalne razine kao i s nevladinim udrugama, što je sve pridonijelo vidljivosti institucije pravobraniteljice.

Navedeni su problemi žena na tržištu rada, vezani uz podizanje praga tolerancije zaposlenica na seksualno uznemiravanje i diskriminaciju na radnom mjestu. Ukazano je na često nezadovoljstvo radom djelatnika centara za socijalnu skrb, kojima je nužna temeljitija edukacija.

Govoreći o političkoj participaciji žena, vanjska članica Odbora podsjetila je na obećanje Vlade Republike Hrvatske (prilikom rasprave o nedavanju vjerodostojnog tumačenja Zakona o ravnopravnosti spolova) kako će se uskoro izmijeniti Zakon o ravnopravnosti spolova. Ona smatra kako bi obveza primjene kvota svakako trebala biti Zakonom uređena prije održavanja idućih parlamentarnih izbora.

Predstavnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava također je istaknula dobru suradnju s uredom pravobraniteljice. Smatra da je najveći oblik diskriminacije žena na tržištu rada sklapanje ugovora na određeno vrijeme. Stoga će Ministarstvo u sklopu izmjena radnog zakonodavstva, s ciljem afirmacije rada na neodređeno vrijeme, predložiti olakšavanje otkaza nakon probnog roka. To bi pružilo mogućnost ženama zaposlenim na neodređeno vrijeme da se u razdoblju probnog roka dokažu. Podsjetila je da novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji donosi novi mjere kojima se omogućava zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također je upoznala Odbor s novim mjerama zapošljavanja „samo za žene“ uvedenim od početka 2014. godine, radi se o 20 različitih mjera uključujući samozapošljavanje žena u turizmu, sezonski obrt isključivo za žene, osposobljavanje uz rad i sl.

Predsjednica Odbora pohvalila je Izvješće, a posebno preporuke koje je pravobraniteljica uputila različitim institucijama, od kojih će se neke mogu lakše a neke teže provesti, no bitno je da ih institucije uzmu u obzir. Postavlja se pitanje zašto se unatoč mjerama aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tako malo žena žrtava nasilja zaposlilo. Ukazala je na veliki problem nedovoljne senzibiliziranosti djelatnika centara za socijalnu skrb u pristupu žrtvama nasilja, te ocijenila kako je policija u pristupu tom problemu napravila najveći pomak. Zatraženo je pojašnjenje zašto se povećava broj žena prijavljenih zbog nasilja u obitelji.

Pravobraniteljica je zaključno zahvalila na pozitivnim ocjenama Izvješća te dala nekoliko pojašnjenja. Vezano uz povećan prag tolerancije za seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, očito je da poslodavci koriste odnos moći na tržištu rada. Nadalje, poslodavci zloupotrebljavaju institut ugovora o radu na odrečeno vrijeme, tako da ima slučajeva žena koje i 10-tak godina rade „na određeno“ pa čak i temeljem Ugovora o djelu, što im otežava rješavanje čitavog niza egzistencijalnih pitanja. Problem je i što s postojećim mjerama zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji nisu upoznati niti same žrtve a niti poslodavci. Nezadovoljstvo radom djelatnika centara za socijalnu skrb vidljivo je i iz pritužbi pravobraniteljici. Slaže se da nisu dovoljno i kvalitetno educirani. Međutim, problem predstavlja i njihov preveliki spektar obveza, ovlasti i zaduženja, zbog čega se oni niti ne stignu temeljito posvetiti svakom zadatku, posebno u manjim centrima gdje nije razgranata služba. Centri za socijalnu skrb u velikoj većini poštuju izdane preporuke, ali postoji nekoliko centara koji se na preporuke oglušuju. Ured pravobraniteljice ostvario je prošle godine suradnju s nekoliko udruga na projektima vezanim za problematiku žena u ruralnim područjima. Što se tiče povećanja broja žena prijavljenih za nasilje u obitelji, kada policijski službenici na terenu zateknu oba partnera s ozljedama, ne žele sami procjenjivati tko je žrtva a tko počinitelj te oboje privedu sucu koji donosi odluku. Pravobraniteljica je mišljenja da policijski službenici kao službene osobe moraju preuzeti odgovornost procjene tko je počinitelj a tko žrtva, te podsjeća kako je moguće nanijeti ozljede u samoobrani. Također ističe izvrsnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova.

Predstavnica Ministarstva socijalne politike i mladih smatra da Ministarstvo dobro surađuje s uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kao i s ostalim pravobraniteljstvima. U Ministarstvu postoji osoba zadužena za kontakt i suradnju s pravobraniteljstvima, preko koje je moguće o svakom problemu izvijestiti Ministarstvo, te prema potrebi, zatražiti sastanak. Zaposlenici u centrima su preopterećeni a nisu dovoljno kadrovski ekipirani. Stoga je u ovom razdoblju najviše suglasnosti za zapošljavanje dano upravo za zapošljavanje u centrima za socijalnu skrb.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće
zaključke

1. Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2013. godinu.
2. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da žurno predloži izmjenu Zakona o ravnopravnosti spolova, kako bi se prije održavanja idućih parlamentarnih izbora uvela obveza političkih stranaka i drugih ovlaštenih predlagatelja lista da prilikom utvrđivanja i predlaganja kandidata/tkinja vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Nansi Tireli, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
Nansi Tireli