Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 26. studenog  2021. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske, aktom od 29. travnja 2021. godine.  

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. 

Održana je zajednička sjednica s Nacionalnim vijećem za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije.

Glavna državna odvjetnica uvodno je naglasila da Izvješće sadrži pokazatelje rada državnog odvjetništva za kazneni i građansko-upravni odjel, na razini cijelog sustava i posebno na razini DORH-a, županijskih i općinskih državnih odvjetništava, te za svako pojedino odvjetništvo. Stupanjem na snagu novog Poslovnika uvedene su formalno nove vrste predmeta za koje se primjenjuju indikatori učinkovitosti i kvalitete, prikazom stope ažurnosti (CR) i vremena potrebnog za rješavanje neriješenih predmeta (DT), zbirno i na svim razinama, osim toga napušteno je vođenje pisanih upisnika i ručno vođenih evidencija, a uvedeni su elektronički upisnici i korištenje jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima CTS. Izvješće objedinjuje statističke podatke o radu državnih odvjetništava, ukupno i po vrstama predmeta, na općinskoj, županijskoj i državnoj razini, brojno stanje zaposlenih dužnosnika, službenika i namještenika, podatke o kretanju broja primljenih i riješenih predmeta, kao i rezultate rada kroz prikaz donesenih odluka. Na dan 31. prosinca 2020. bila su ustanovljena 42 državna odvjetništva, od čega 25 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH, ukupan broj zaposlenih iznosio je 1.824 osoba, odnosno 12 zaposlenika više nego 2019. godine, a dužnost je obnašalo 638 državnih odvjetnika i zamjenika, samo 2 više nego prethodne godine, slijedom navedenog istaknuta je potreba zapošljavanja većeg broja državnih odvjetnika.     Tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 213.252 predmeta, neriješeno je ostalo 41.065 predmeta, ukupan broj predmeta u postupku iznosio je 471.468. Pozitivnim se ocjenjuje kontinuirano smanjenje neriješenih predmeta, a usprkos izvanrednim okolnostima stopa ažurnosti iznosila je 100%. Općinska državna odvjetništva zaprimila su 172.348 i riješila 172.904 predmeta, županijska imaju 31.995 zaprimljenih i 31.758 riješenih predmeta, USKOK je imao 3.335 zaprimljenih i 3.025 riješenih predmeta, a DORH 5.571 zaprimljenih i 5.584 riješenih predmeta. Ukupan broj predmeta u postupku iznosio je 404.008 za općinska i  54.191 za županijska državna odvjetništva, 3.695 za USKOK te 9.642 za DORH. Gledajući po vrsti predmeta, zaprimljeno je 137.268 kaznenih i riješeno 136.291 predmeta. Građansko-upravnih predmeta zaprimljeno je 75.981 i riješeno 76.980. Prosječno vrijeme rješavanja kaznenih predmeta iznosilo je 55 dana, a građansko-upravnih 21,7 dana. Općinska državna odvjetništva zaprimila su ukupno 87.106 kaznenih i 65.411 građansko-upravnih predmeta, a riješila ukupno 86.632 kaznena i 66.441 građansko-upravnih predmeta. Županijska državna odvjetništva zaprimila su najviše predmeta u posljednje 4 godine, 31.995, a riješila 31.758 predmeta, od čega 22.133 zaprimljenih i 21.855 riješenih kaznenih, te 9.140 zaprimljenih i 9.1818 riješenih građansko-upravnih predmeta. USKOK je zaprimio 3.338 i riješio 3.473 predmeta. DORH je zaprimio 5.571 predmet, riješio 5.584, dok je 1.293 predmeta ostalo neriješeno.

U nastavku izlaganja Glavna državna odvjetnica obrazložila je rezultate rada državnih odvjetništava, tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je 39.926 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je 11,2% više nego 2019. godine, najzastupljenija su kaznena djela prijetnje, krađe, prijevare, oštećenja tuđe stvari te zlouporaba položaja i ovlasti. Za 24.761 prijavu (64,9%) donesena je meritorna državnoodvjetnička odluka, otvoreno je 8.830 istraživanja, nakon čega je u 71,1% predmeta podignuta optužnica. Rješenje o provođenju istrage doneseno je u odnosu na 4.189 osoba. Optužnice su podignute protiv 18.164 osoba, odnosno 9,97% više u odnosu na prethodnu godinu. Optužna vijeća donijela su 14.754 odluka, 97,48% optužnica je potvrđeno. Sudovi su donijeli 17.235 odluka, 3.031 odnosi se na presude s kaznenim nalogom, 15.306 osuđujućih je preuda, te 1.098 oslobađajućih. Na kaznu zatvora presuđeno je 4.125 osoba. Podneseno je 2.474 žalbi u odnosu na 16.953 presuda. Također, općinska i županijska odvjetništva zaprimila su 76.609 sudskih i upravnih predmeta, od čega 54.338 sudskih, 3.516 upravnih i 18.755 državnoodvjetničkih predmeta. Broj parničnih predmeta povećan je za 26,41% zbog pokretanja radnih sporova državnih službenika i namještenika protiv RH za isplatu razlike plaće za prekovremeni rad i dodataka na plaću. Broj ovršnih postupaka se smanjio za 27,18%, ostali sudski predmeti porasli su za 30,3%.    

Općinska državna odvjetništva zaprimila su tijekom 2020. godine 36.461 kaznenih prijava, što je za 3269 prijava više nego prethodne godine, otvoreno je  8.828 istraživanja, u radu je bilo 45.243 optužnica, zaprimljeno je 14.596 osuđujućih presuda i podneseno 2.196 žalbi. Od građanskih i upravnih predmeta zaprimljeno je 49.318 sudskih, 3.304 upravnih i 14.671 državnoodvjetničkih predmeta, ukupno 67.293 predmeta. Broj parnica povećao se za 40%, stečaja potrošača za 23,3%, ostalih sudskih predmeta za 43,6%, a broj ovršnih predmeta smanjio se za 27% u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje.  

Županijska državna odvjetništva imala su 2.604 kaznenih predmeta u radu, zaprimljeno je 1.742 kaznenih prijava, što je 387 prijava ili 28,6% više nego 2019. godine. Meritorno je riješeno 1077 prijava, optužnice su podignute protiv 606 osoba, optužna vijeća donijela su 539 odluka, od čega 486 rješenja o potvrđivanju optužnice. Presuda je donesena u odnosu na 584 osoba, od čega 484 osuđujućih. Podneseno je 215 žalbi. U građanskim i upravnim predmetima zaprimljeno je 5.020 sudskih, 212 upravnih i 4.084 državnoodvjetničkih predmeta, odnosno ukupno 9.316. 

USKOK je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimio 1.719 kaznenih prijava, 25,93 % više nego prethodne godine, optuženo je 326 soba, optužno vijeće odlučivalo je o 140 optužnica, potvrđene su 133 optužnice, donesene su 244 odluke suda, 226 osuđujućih presuda, a podnesene su 63 žalbe. 

U nastavku izvješća posebno je istaknut rad na pojedinim vrstama kaznenih predmeta iz nadležnosti USKOK-a. Za kaznena djela ratnog zločina u izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 18 kaznenih prijava i zajedno sa 31 prijavom iz prethodne godine u radu je bilo 49 prijava. Optuženo je 28 osoba, nadležni županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 24 osobe. Dodatno su istaknuta i kaznena djela počinjena iz mržnje i govor mržnje, zlouporabe droga, nasilja u obitelji, kaznenih djela protiv gospodarstva, organiziranog kriminaliteta, koruptivna kaznena djela te kaznena djela ratnog profiterstva te iz procesa pretvorbe i privatizacije. S obzirom na interes javnosti i međunarodnih organizacija osobito se prate i kaznena djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, vezano za koje je tijekom 2020. zaprimljeno 776 prijava, 28 je odbačeno, podignuto je 684 optužnica, te je doneseno 532 osuđujućih  presuda. 

Na kraju izlaganja istaknut je nastavak kvalitetne suradnje sa Ministarstvom pravosuđa i uprave, dodatno opremanje IT opremom za rad na daljinu, novi  poslovni prostor za potrebe USKOK-a, osuvremenjivanje internetskih stranica DORH-a i  ponovno aktiviranje mrežne aplikacije „Baza znanja“. Ukazano je na neadekvatne  prostorne uvjete za rad državnog odvjetništva u Rijeci, Dubrovniku, Bjelovaru, Sisku,  Varaždinu, Šibeniku, Zadru i Zagrebu koji otežavaju normalno obavljanje državnoodvjetničkih poslova, kao i na problem starosti službenih vozila. Za rad državnog odvjetništva u 2020. godini odobrena su sredstva u iznosu od 442.695.863,00 kn, što je 4,57% više nego prethodne godine, 69,81% navedenih sredstva čine rashodi za zaposlene. Male plaće i dalje su glavni uzrok odljeva iskusnog kadra i nedostatka financijskih istražitelja. Međutim, unatoč okolnostima potresa i pandemije, sagledavajući rezultate rada, državna odvjetništva su na svim  razinama, iznadprosječnim zalaganjem dužnosnika i zaposlenika, zadržala visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti.  

U raspravi koja je uslijedila Glavnoj državnoj odvjetnici postavljeno je niz pitanja: je li bila upoznata s predmetom bivše ministrice Žalac, s tim u vezi i pitanje je li pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti ravnateljice USKOK-a. U predmetu Agrokor dogodila se situacija pucanja istražnih mjera kao i nekim drugim povezanim predmetima, postavljeno je pitanje daljnjeg hodograma rada, odnosno kad se može očekivati podizanje nove optužnice u predmetu Agrokor. Curenje informacija vidi se i u predmetima pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, budući se objavljuju brojni transkripti nakon njegove smrti. Postavljeno je i pitanje vezano za Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru povodom anonimnog pisma iz Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru. Nadalje, postavljen je upit kada je Glavna državna odvjetnica potpisala odluku o provođenju nadzora u predmetu ministrice Žalac. Zatražen je i komentar na izjavu državne odvjetnice sa tiskovne konferencije da je revizorska kuća KPMG jedina mogla provesti vještačenje u slučaju Agrokor, kada je poznata činjenica da je zbog propusta u nadzoru poslovanja Riječke banke d.d. 2002. godine Republika Hrvatska morala platiti milijunsku odštetu. U vezi odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Madine Hussiny protiv RH, državna odvjetnica upitana je za problematično postupanje DORH-a, je li DORH samostalan u radu u odnosu na policiju i sigurnosni sustav, te kada će presuda biti integrirana u našem sustavu. Postavljeno je i pitanje koliko se efikasno mogu rješavati drugi predmeti kada je akcent na poznatima.

U odgovoru na postavljena pitanja Glavna državna odvjetnica navela je da je naložila provođenje nadzora u predmetu ministrice Žalac, nakon toga slijedit će odluka, time su u ovom trenutku neutemeljeni natpisi o smjeni ravnateljice USKOK-a. U predmetu Agrokor istaknula je da se državno odvjetništvo suočava s odgovornošću svojih dužnosnika, što je rezultiralo povlačenjem optužnice, potrebna je dorada i ponovni postupak. Smatra da u predmetima Milana Bandića nije bilo zataškavanja, da su došli do konkretnih dokaza. Poznato joj je stanje u Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru i provodi se nadzor, te nije tajna da postoje određeni problemi u nadzoru. Nadalje, Glavna državna odvjetnica istaknula je da ne može biti odgovorna za predmete iz ranijeg rada odvjetništva primjerice Riječke banke, kao i da je za KPMG odluka donesena 2018. Ponovila je da je obveza izvještavanja Europskog javnog tužitelja bila na USKOK-u, o čemu je govorila na tiskovnoj konferenciji, i nakon toga pokrenula nadzor u predmetu. U odnosu na predmet Madine protiv RH istaknuto je da je izvide obavljala policija, pitanje propusta, odgovornosti, učinkovitosti, nadzornih kamera i slično, zahtjeva analizu i reviziju predmeta. RH je dužna prihvatiti odluku Suda.

U raspravi o samom Izvješću za 2020. istaknuto je da je isto sistematično, ocrtava stanje predmeta, pohvaljen je rad na procesuiranju ratnih zločina,  ali da se  javnost u prvom redu bavi određenim slučajevima. Iznijeta je sugestija da odvjetništvo mora poraditi na istragama dužim od 18 mjeseci, da se poradi na nagodbama u arbitražnim postupcima, da se više pažnje posveti ispravnoj komunikaciji s javnošću. 

Vlada RH dala je pozitivno mišljenje na Izvješće i predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće. Vlada naglašava da u nerednom periodu treba poduzimati dodatne mjere i aktivnosti za povećanje učinkovitosti u radu i skraćivanju vremena donošenja državnoodvjetničke odluke u kaznenim predmetima, a posebno u predmetima iz nadležnosti USKOK-a i u predmetima ratnih zločina. Vlada smatra da je potrebno redovito komunicirati rad državnog odvjetništva, osobito kada se radi o predmetima od velikog interesa javnosti. Također, da je potrebna pojačana edukacija pravosudnih dužnosnika za kaznena djela govora mržnje, poticanja na nasilje i mržnju, te da je potrebno temeljito istražiti, otkriti i procesuirati sve počinitelje, pomagače ili poticatelje

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020.  godini

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić