Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 3. listopada  2019. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2019. godine.
Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/19-12/27, Urbroj: 50301-25/06-19-22 od 18. srpnja 2019. godine. 

U uvodnom izlaganju Glavni državni odvjetnik RH naglasio je da se podaci u izvješću o radu državnih odvjetništava u 2018. godini bitno razlikuju od podataka prikazanih u izvješću za 2017. godinu, zbog stupanja na snagu novog Zakona o državnom odvjetništvu, i sadržaja izvješća sukladno članku 72. Zakona. U izvješću za 2018. godinu nije bilo moguće prikazati sve tražene podatke jer oni nisu bili predmetom statističkog praćenja tijekom 2/3 razdoblja za koje ih treba iskazati. Pokazatelji rada na predmetima, učinkovitosti i kvaliteti rada koji se koriste u Izvješću temelje se na podacima informacijskog sustava državnih odvjetništava CTS. U Izvješću se prvi put prikazuje rad i kvaliteta rada državnih odvjetništava kroz kretanje indikatora učinkovitosti kvalitete koje primjenjuje Komisija za učinkovitost Vijeća Europe. Izvješće prikazuje i rezultate rada državnog odvjetništva kroz prikaz donesenih odluka, ali i odluka sudova u predmetima u kojima postupa odnosno zastupa državno odvjetništvo te izvješće o radu po posebnim tematskim područjima i aktualnoj problematici.
Nadalje, istaknuo je da državnoodvjetničku organizaciju čine ukupno 39 državnih odvjetništava, u svim državnim odvjetništvima bile su zaposlene ukupno 1.772 osobe što je 18 zaposlenika više u odnosu na 2017. godinu, od toga 638 državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, 68% dužnosnika su žene.
Govoreći o zbirnim podacima o kretanju predmeta u državnim odvjetništvima i pokazateljima uspješnosti rada kroz period od tri godine istaknuo je da broj predmeta oscilira, da se postupci i način rada na predmetima razlikuju ovisno o tome radi li se o kaznenim ili građansko-upravnim predmetima. Pokazatelji za 2018. godinu govore da je priljev predmeta u 2018. godini manji za 6% u odnosu na 2017. godinu, u 2018. godini smanjen je broj neriješenih predmeta za 10% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj kaznenih prijava protiv nepoznatog počinitelja smanjen za 4% u odnosu na 2017. godinu. Pri tome je iznio pregled kretanja predmeta po državnim odvjetništvima, istaknuvši pozitivne trendove iz nadležnosti županijskih državnih odvjetništava. Kretanje predmeta iz nadležnosti USKOK-a bitno ne oscilira, a u 2018. godini zaprimljen je 491 predmet, istodobno se smanjuje vrijeme potrebno za rješavanje. Indikatori uspješnosti koji se temelje na broju riješenih predmeta u državnom odvjetništvu i broju stvarnih rješavatelja pokazuju da se u razdoblju od 2016. do 2018. godine stopa ažurnosti povećava kao i broj riješenih predmeta po rješavatelju, istovremeno se skraćuje vrijeme rješavanja.
Tijekom 2018. godine državna odvjetništva zaprimila su 35.154 kaznenih prijava, što je za 8,9% manje u odnosu na 2017. godinu, bilježi se pad broja prijava građana. Broj odbačaja kaznenih prijava u 2018. godini je 46,1%. U 2018. godini doneseno je rješenje o provođenju istrage protiv 3.719 osoba. Od ukupno 2.615 dovršenih istraga tijekom 2018. godine u roku od 6 mjeseci dovršeno je 2.404 istrage, do 12 mjeseci 205 istraga. Državna odvjetništva u 2018. godini podigla su optužnice protiv 16.102 osobe, optužna vijeća donijela su rješenja o potvrđivanju optužnice (95,4%), visoki postotak odluka o potvrđivanju optužnice ukazuje na njihovu osnovanost. U izvještajnom razdoblju doneseno je ukupno 14.085 osuđujućih presuda, kazna zatvora izrečena je u odnosu na 3.164 osobe, državna odvjetništva za pojedina kaznena djela uz ispunjenje zakonskih uvjeta sklapala su sporazume s okrivljenicima. U 2018. godini ukupno je u odnosu na 892 osobe oduzeta imovinska korist u iznosu 178.254.924,53 kuna. Tijekom 2018. godine u odnosu na ukupan broj od 15.435 donesenih presuda podneseno je 2.567 žalbi, od čega su sudovi usvojili 733 žalbe. U izvještajnoj godini državna odvjetništva podnijela su ukupno 456 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima. 
Govoreći o kretanju i strukturi građanskih i upravnih predmeta Glavni državni odvjetnik izvijestio je da su državna odvjetništva u 2018. godini primila ukupno 69.715 novih predmeta, zastupala su Republiku Hrvatsku na ukupno 29.505 ročišta pred sudovima. U izvještajnom razdoblju ukupno su donesene 5.402 državnoodvjetničke odluke, podnesene su 1.517 tužbe, dok je RH tužena u 3.871 predmeta koji se u najvećem broju odnose na radne sporove. U 2018. godini državna odvjetništva primila su ukupno 18.799 ovršnih predmeta, zaprimila su 6.129 stečajnih predmeta, postigla su 1.616 izvansudskih nagodbi. U 2018. godini troškovi zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu uključujući i arbitraže iznosili su 42.476.500,00kuna. Pred ICSID-om u 2018. godini je protiv Republike Hrvatske vođeno 8 arbitražnih postupaka i 1 pred UNCITRAL-OM. U 2018. godini podneseno je 1.254 zahtjeva za davanje mišljenja po posebnim propisima.
 Posebno se Glavni državni odvjetnik osvrnuo na pojedina pravna području kao što su ratni zločini, zločini iz mržnje, zločinačka udruživanja i korupcija. Izvijestio je da su u 2018. godini županijska državna odvjetništva zaprimila 34 kaznene prijave zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, dok je ukupno u radu bilo 45 prijava. Riješeno je 39 prijava donošenjem rješenja o provođenju istrage protiv 25 osoba, dok su prijave protiv 14 osoba odbačene, u odnosu na 6 osoba u tijeku je provođenje izvida i dokaznih radnji. Tijekom 2018. godine županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 12 osoba pri čemu je 9 osoba osuđeno. Unatoč činjenici proteka vremena, istraživanje olakšava uspostava baze podataka, suradnja s tužiteljstvima drugih zemalja, interes javnosti.
Izvijestio je o posebnom praćenju kaznenih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje. U 2018. godini državna su odvjetništva zaprimila 27 kaznenih prijava za zločine iz mržnje, od kojih je 11 prijava podnijela policija, a 16 druga tijela i fizičke osobe, podignuto je 16 optužnica, zaprimljeno 11 presuda od kojih je 10 osuđujućih i 1 oslobađajuća. Za razliku od zločina iz mržnje, kazneno djelo koje predviđa kažnjavanje za govor iz mržnje, kao samostalno kazneno djelo je kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju. Za navedeno kazneno djelo tijekom 2018. godine zaprimljeno je ukupno 48 prijava, od toga 21 policijska prijava i 27 prijava drugih podnositelja. U 2018. godini doneseno je rješenje o odbačaju u odnosu na 43 osobe, podignuto je 8 optužnica, zaprimljeno je 14 presuda, 11 osuđujućih i 3 oslobađajuće.
U području organiziranog kriminaliteta tijekom 2018. godine državnom odvjetništvu ukupno je prijavljeno 373 osobe, donesene su meritorne odluke u odnosu na 366 prijavljenih osoba ili 98,1%, od kojih 80,6% čine rješenja o provođenju istraga donesenih u odnosu na 295 osoba, a 18% čine rješenja o odbačaju u odnosu na 66 osoba. U strukturi presuda najzastupljenije su osuđujuće presude donesene u odnosu na 136 osoba.
U strukturi koruptivnih kaznenih djela bilježi se porast prijava za kaznena djela primanja mita, podnesene su 833 prijave koje se odnose na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, dok je za koruptivna kaznena djela u užem smislu prijavljeno 150 osoba. Od ukupnog broja od 834 prijave u radu za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti odbačajem je riješeno 800 prijava (95,9%). Sudovi su za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti donijeli 46 presuda, od čega 33 osuđujuće presude. 

U provedenoj raspravi članovi Odbora i prisutni saborski zastupnici postavljali su pitanja Glavnom državnom odvjetniku, dogovoreno je da se tijek rasprave odvija na način da se o postavljenom pitanju odmah očituje Glavni državni odvjetnik RH.
Član Odbora zastupnik Stevo Culej postavio je pitanje vezano za istragu o ubojstvu dr. Ivana Šretera tijekom Domovinskog rata, koje su radnje poduzete i hoće li biti ispitan saborski zastupnik Milorad Pupovac o okolnostima nestanka dr. Šretera. Također, kakva je suradnja sa pravosuđem iz Republike Srbije po pitanju pronalaska nestalih osoba, a s obzirom na osobna saznanja i posjed relevantne dokumentacije iz Haaga, istaknuto je mišljenje da nisu izrečene adekvatne kazne niti osuđene sve odgovorne osobe za ubojstvo 83 osoba u Borovom Selu za vrijeme rata. Istaknuo je da nije zadovoljan radom Državnog odvjetništva po podnesenim kaznenim prijavama i pitanjima koja je kao zastupnik postavljao.  
Glavni državni odvjetnik odgovorio je da predmet Izvješća nisu pojedini predmeti te nije niti ovlašten komentirati konkretne slučajeve, svatko tko ima ikakva saznanja ili relevantnu dokumentaciju, može se obratiti Državnom odvjetništvu, koje i samo ima pristup bazi podatka i dokumentaciji iz Haaga. Suradnja sa Republikom Srbijom na predmetima ratnih zločina postoji, podaci se razmjenjuju u mjeri u kojoj je to moguće. Na predmetima ratnih zločina radi se kontinuirano, policija radi na otkrivanju počinitelja, no činjenica je da protekom vremena preostaje sve manje dokaza i rad na ovim predmetima postaje sve teži. Vezano za slučaj dr. Šretera naglasio je da se sve dostupne informacije provjeravaju. 
Nadalje, član Odbora zastupnik Peđa Grbin postavio je pitanje kako manjak od 157 državnih odvjetnika i zamjenika utječe na rad državnog odvjetništva i kako riješiti ovaj problem. Također, da li Glavni državni odvjetnik smatra da po uzoru na Visoki kazneni sud RH treba osnovati Visoko državno odvjetništvo RH. S obzirom da je u porastu ažurnost rješavanja predmeta, kako objašnjava podatak o padu riješenih predmeta u ukupnom iznosu. Kako komentira broj izrečenih mjera osiguranja i oduzimanja imovinske koristi u županijskim državnim odvjetništvima u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu, u odnosu na izraženu vrijednost blokirane odnosno oduzete imovine. Nadalje, u odnosu na podatak da zahtjevi javnopravnih tijela, osobito ministarstava za zastupanjem u sudskim predmetima i upravnim sporovima,  premašuju kadrovske mogućnosti državnog odvjetništva, postoji li potreba da se odvoje kazneno odvjetništvo i građansko pravobraniteljstvo u zasebne institucije. S obzirom da se percepcija o radu državnog odvjetništva i sigurnosti građana najvećim djelom stječe rješavanjem „velikih“ predmeta, pitanje je zašto takvi postupci toliko dugo traju i koliko opterećuju državno odvjetništvo. Glavni državni odvjetnik zamoljen je za komentar u odnosu na podatak da je izvještajnom razdoblju zabilježeno tek 48 prijava i 43 odbačaja kaznenih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje, a da gotovo svakodnevno imamo u medijskom prostoru slučajeve koje možemo okarakterizirati kao mržnju i govore mržnje. 
Glavni državni odvjetnik odgovorio je da je 157 zaposlenika manje u sustavu od potrebnog broja svakako problem, ali istovremeno i izazov, smatra da loša percepcija o radu u državnom odvjetništvu ne privlači nove mlade zaposlenike. S obzirom da se primjenjuju okvirna mjerila iz 2001. godine od kada su se okolnosti znatno promijenile, nedostatak kadra rješava se i dodjeljivanjem predmeta u rad drugim državnim odvjetništvima. Smatra da treba osnovati Visoko državno odvjetništvo RH kako bi odvjetništvo pratilo strukturu sudbene vlasti, te da  ga trebaju činiti prvenstveno zaposlenici iz reda zamjenika DORH-a. Iskazana ažurnost apsolutno riješenih predmeta u odnosu je na apsolutni broj primljenih predmeta, broj riješenih predmeta može biti manji ako je primljeno manje predmeta. Razdvajanje kaznenog državnog odvjetništva i pravobraniteljstva je prije svega ustavnopravno pitanje, načini rada jesu različiti, ali zajedno predstavljaju kvalitetnu cjelinu. Vezano za pitanje o mjerama osiguranja i oduzimanja imovinske koristi, smatra da se u radu državnog odvjetništva nije po tom pitanju ništa izmijenilo. Što se tiče velikih predmeta, državno odvjetništvo završava postupke u zakonski rokovima, no situacija se često izmjeni tijekom suđenja (svjedoci i vještaci izmjene iskaz u odnosu na istragu), presude budu ukinute, neke dovršene predmete je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo. Po pitanju govora mržnje i podatka da je kod tih prijava relativno veliki broj odbačaja, kao razlog navodi u pravilu različito poimanje govora mržnje od strane podnositelja u kolokvijalnom smislu, od onog u kaznenopravnom smislu, budući se ne ostvaruju svi elementi koji moraju biti ispunjeni da bi postojalo biće kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. 
U raspravi je nadalje član Odbora zastupnik Goran Aleksić izrazio mišljenje da Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu nije nadležan za arbitražne postupke koje su neke banke pokrenule protiv Republike Hrvatske vezano za ugovore o kreditu u švicarskim francima, a nakon što je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacio revizije banaka. Zbog ništetnih ugovornih odredbi podnijet će i kaznenu prijavu protiv 8 banaka u Republici Hrvatskoj  koje su, kako smatra, na taj način posredno oštetile i državni proračun, stoga je pitanje hoće li se kaznena prijava zbog svog višestrukog značaja prioritetno uzeti u razmatranje. 
Glavni državni odvjetnik naveo je da će se prijava uzeti u rad odmah, smatra da je ovaj predmet izuzetno kompleksan i da će zahtijevati puno rada i istraživanja.  
U raspravi je članica Odbora zastupnica Marija Jelkovac izrazila pohvalu u odnosu na kvalitetu Izvješća, porast ažurnosti i kvalitetu rada državnih odvjetništava u cjelini, postotak potvrđenih optužnica i osuđujućih presuda. Pohvalno je što su između ostalog i ratni zločini istaknuti i posebno prikazani u Izvješću. Zbog općeg nezadovoljstva brzinom kojim se ti predmeti rješavaju, postavljeno je pitanje da li je uzrok tome u nedovoljnoj suradnji sa susjednim državama ili manjku zaposlenih, te što  je potrebno poduzeti da se ubrza rješavanje. Nije zadovoljavajuća niti percepcija građana o radu državnog odvjetništva, a svakako bi trebalo privući mlađe kadrove, broj od 13 vježbenika primljenih u izvještajnom razdoblju je premalen. Postavljeno je i pitanje da li je došlo do poboljšanja materijalno-financijskih uvjeta koji su u radu državnog odvjetništva dugogodišnji problem.
Glavni državni odvjetnik naveo je da u dobnoj strukturi prevladavaju oni starije životne dobi, sustav propisuje određene godine rada u odvjetništvu kao uvjet za stjecanje određenih radnih mjesta. Na predmetima ratnih zločina radi 15 zamjenika državnih odvjetnika, koji ujedno rade i na ostalim slučajevima, zbog kompleksnosti predmeta smatra da bi trebalo osnovati specijalizirano državno odvjetništvo po uzoru na USKOK samo za rješavanje tih zločina. Po pitanju kadrova, zakon jasno propisuje kriterije, broj vježbenika određuje Ministarstvo pravosuđa. U odnosu na protekle godine, materijalno-financijski uvjeti su poboljšani, svaki zaposlenik ima svoje računalo, uređuju se prostori, iako USKOK još uvijek nema adekvatan radni prostor. 
U raspravi je saborski zastupnik Nikola Grmoja iznio da je percepcija korupcije u pravosuđu porasla u Republici Hrvatskoj za 13%, te postavio pitanje da li postoji odgovornost Glavnog državnog odvjetnika, da li se povećao ili smanjio broj stegovnih postupaka i da li državno odvjetništvo vrši selekciju  prilikom odabira osoba radi saslušanja prilikom podnošenja prijava. Također, vezano za predmet gospodina Sabljaka, zaposlenog u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, zatražio je očitovanje o spisu koji je DORH „navodno“ uzeo sa Službeničkog suda, iako je imao samo pravo uvida u spis, s obzirom da predmet nije pravomoćno završen. 
Glavni državni odvjetnik je naglasio da se ne može očitovati o percepciji, državno odvjetništvo može provjeravati samo činjenice i dokaze. Stegovne postupke provodi Državnoodvjetničko vijeće i u svojem Izvješću daje podatke o kretanju broja stegovnih postupaka. O konkretnom predmetu Sabljak ne može raspravljati, te naglašava da DORH niti državna odvjetništva ne otuđuju dokumentaciju iz nadležnosti drugih tijela, radi provjere su ovlašteni izvršiti uvid u istu. Odluku o prikupljanju podataka i od kojih osoba isključivo donosi državni odvjetnik koji radi na predmetu.
Također, saborski zastupnik Miro Bulj smatra da percepcija o korupciji utječe na ostale segmente u društvu, poput demografije, gospodarstva i sl. Dalje iznosi da je 2010. godine podnio kaznenu prijavu protiv HANF-e, te da nema podatak o poduzetim radnjama povodom prijave, a prema osobnim saznanjima, tijekom rata je otuđen novac namijenjen za oružje na području Sinja, da li postoje saznanja gdje je taj novac. Osim toga, mišljenja je da se dodatno treba poraditi na istraživanju ratnih zločina počinjenih na području Vukovara.  
Glavni državni odvjetnik naglasio je da svaki podnositelj kaznene prijave ima pravo dobiti informaciju o stanju predmeta od državnog odvjetnika kojem je prijava podnesena, jer se Zakon o kaznenom postupku primjenjuje se na sve osobe. Vezano za prijavu ratnih zločina, naglašava da su to iznimno teška kaznena djela, u rješavanju istih koriste se svi mogući dostupni podaci. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka 

 Prihvaća se  Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2018. godinu                                                  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               dr. sc. Orsat Miljenić