Odbor za pravosuđe

Izvješće Odbora za pravosuđe o Prijedlogu zakona o referendumu, prvo čitanje, P.Z. br. 183

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 29. rujna 2021. razmotrio je Prijedlog zakona o referendumu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. rujna 2021. godine. 

Odbor je raspravio Prijedlog zakona o referendumu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je važeći zakon o referendumu višekratno mijenjan, dopunjavan i nedorečen u pojedinim pitanjima, Ustavni sud je također Odlukom upozorio na nedostatke zakona i do sada tri puta ukidao pojedine njegove odredbe, stoga se ovim Prijedlogom zakon usklađuje sa Ustavom i preporukama Venecijanske komisije kao i zakonskim rješenjima drugih europskih država.

Prijedlogom zakona predviđaju se odgovarajuće mjere radi povećanja stupnja demokratičnosti referenduma koje iniciraju nadležna tijela, a postupak raspisivanja referenduma koji inicira Hrvatski sabor ili koji Predsjedniku predlaže Vlada detaljno je uređen.

U Prijedlogu se prvi puta sustavno uređuje institut referendumskog pitanja, sukladno preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe. DIP bi bio nadležan da na referendumima narodne inicijative provodi sve radnje vezane uz evidenciju organizacijskih odbora, utvrđuje broj i pravovaljanosti potpisa birača. Nadalje, predlaže se da postupak izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma traje 40 dana, unutar kojih bi svaki organizacijski odbor odredio koliko će mu vremena trebati za prikupljanje potpisa (ne duže od 30 dana) i koliko za pripremu potpisnih lista za predaju DIP-u. S obzirom da u važećem Zakonu nedostaju odredbe o postupku predaje potpisnih lista, nadležnost i postupku utvrđivanja broja prikupljenih pravovaljanih potpisa birača, Prijedlogom zakona se predlaže da DIP u roku 30 dana od dana zaprimanja potpisnih lista utvrđuje broj prikupljenih pravovaljanih potpisa birača, a prvi puta se uvodi i pravo organizacijskog odbora i odbora protivnika narodne inicijative da promatraju postupak utvrđivanja broja pravovaljanih potpisa birača. 

U Prijedlog zakona ugrađene su i preporuke Venecijanske komisije o političkom dijalogu između predstavnika organizacijskog odbora i Hrvatskog sabora koji bi se u povodu referendumskog pitanja narodne inicijative ostvarivao kroz institute neizravnog i izravnog protuprijedloga Hrvatskog sabora.

Također, prvi put uvodi se demokratski instrument službenih očitovanja nadležnih tijela o referendumskom pitanju narodne inicijative i nadležna tijela ovlašćuju se da biračima upute svoje službeno stajalište. Isto tako, prvi put se sustavno uređuje područje referendumske aktivnosti. Promidžbu bi provodile u DIP-u evidentirane skupine birača organizirane u odbore zagovornika, odnosno odbore protivnika referendumske inicijative. Prvi puta se ozakonjuje institut promatranja rada svih tijela za provedbu referenduma, krug ovlaštenika koji mogu imati svoje promatrače postavljen je široko i obuhvaća organizacijski odbor narodne inicijative, odbore zagovornika i protivnika inicijative, nevladine udruge koje se bave neovisnim promatranjem izbornih postupaka i promicanjem osobnih, građanskih i političkih prava, međunarodne organizacije, diplomatsko-konzularna predstavništva, međunarodna udruženja izbornih tijela te izborna tijela iz drugih država.

DIP dobiva nove ovlasti u razdoblju do donošenja odluke o raspisivanju referenduma, ovlasti praćenja pravilnosti provedbe referendumske aktivnosti, evidentiranje odbora zagovornika i protivnika referendumske inicijative.

Prijedlog zakona sadržava i posebno poglavlje o pravnoj zaštiti na referendumu, precizno se određuje vrijeme od kojega se osigurava zaštita od nepravilnosti u postupku referenduma, te tko je ovlašten podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u provedbi referenduma.

Prijedlogom zakona uređuje se i lokalni referendum, na kojem građani odlučuju o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, raspisivanje istog može predložiti najmanje trećina članova predstavničkog tijela lokalne jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik,odnosno župan, u općini i gradu većina mjesnih odbora, gradskih četvrti ili gradskih kotareva te 20 posto birača upisanih u registar birača u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Pravo odlučivati imaju i državljani države članice EU, ako imaju prebivalište na području lokalne jedinice. Odlučuje se većinom glasova birača koji su pristupili lokalnom referendumu, uz uvjet da  većina birača koji su glasali „za“ referendumsko pitanje iznosi najmanje trećinu ukupnog broja birača u lokalnoj jedinici. Nadalje, Prijedlogom se prvi put uređuju pitanja vezana uz lokalnu referendumsku inicijativu, dopuštenost referendumskog pitanja, izjašnjavanje birača, utvrđivanje broja pravovaljanih potpisa, uređuje se institut utvrđivanja stajališta predstavničkog tijela o referendumskom pitanju narodne inicijative. 

U raspravi je jednoglasno podržan Prijedlog zakona o referendumu. Istaknuto je da Prijedlog sadrži brojne novine, od uređenja nadležnosti DIP-a u procesu referendumskog odlučivanja, kontrole referendumskog pitanja, uređenja pojedinih rokova. Prijedlogom su također uređena brojna pitanja koja su bila predmet odlučivanja Ustavnog suda RH. Podržano je zakonsko rješenje da se prethodno ispita ustavnost referendumskog pitanja, što je u skladu sa zaključcima Venecijanske komisije. Prijedlogom se podržava i način uređenja referenduma na lokalnoj razini, jer se pruža dodatna pravna zaštita, osigurava transparentnost, te odlučivanje većinom glasova birača ako ta većina iznosi najmanje trećinu ukupnog broja birača jedinice lokalne samouprave. U raspravi je istaknuto da će nadležni Odbor Hrvatskoga sabora provesti raspravu o mogućim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o referendumu, 

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić