Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 24. travnja 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. ožujka 2015. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju ministar pravosuđa istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Kaznenog zakona rezultat praćenja primjene Kaznenog zakona od njegova stupanja na snagu 1. siječnja 2013. godine. Jedna od važnijih izmjena predlaže se kod kaznenih djela protiv časti i ugleda. Te izmjene imaju za cilj pojednostavljenje pretpostavki za isključenje protupravnosti tog kaznenog djela. Počinitelj sada treba dokazati istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili prenosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je povjerovao u njezinu istinitost. Prijedlogom se definiraju neodređene vrijednosti, tako je vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske koristi mala ako ne prelazi 1.000,00 kuna. Uređuje se produljeno kazneno djelo, ukoliko se radnjama ostvaruju obilježja istih kaznenih djela, djelo će se pravno okvalificirati uzimajući u obzir zbroj vrijednosti stvari, prava ili imovinske koristi ostvarene pojedinačnim radnjama. Prijedlogom se za kaznena djela prisile i prijetnje pokretanje postupka po službenoj dužnosti proširuje u odnosu na osobe koje obavljaju javne ovlasti. Predlaže se brisanje odredbe kojom se prilikom određivanja rada za opće dobro mora voditi računa o stručnosti osuđenika. Prijedlogom se preciziraju odredbe koje se odnose na posebne obveze i sigurnosne mjere, zaštitni nadzor i oduzimanje predmeta i sredstava koji su nastali počinjenjem kaznenog djela. Predlaže se nezastarijevanje kaznenog djela teškog ubojstva. Dopune se predlažu i u odnosu na kazneno djelo neovlaštene proizvodnje  i prometa drogama. Predlaže se uvođenje samostalnog kaznenog djela Nasilja u obitelji koje bi obuhvatilo teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima nisu ostvareni elementi niti jednog kaznenog djela, a radi se o intenzitetu koja prelaze okvire prekršajne odgovornosti kao teško vrijeđanje, zastrašivanje, fizička zlostavljanja i dr. Prijedlogom se omogućuje kažnjavanje i pripremnih radnji kod kaznenih djela vezanih za terorizam.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Pohvalno su se osvrnuli na aktivnosti Ministarstva pravosuđa u postupku donošenja izmjena i dopuna Zakona. Ministarstvo je prije izrade Konačnog prijedloga provelo dodatne konzultacije sa udrugama i stručnom javnošću, predlažući razlike u odnosu na rješenja sadržana u Prijedlogu zakona.
 Članovi Odbora podržali su proširenje pokretanja kaznenog postupka po službenoj dužnosti i strože kažnjavanje počinitelja kada su kaznena djela počinjena prema osobama u obavljanju javne ovlasti. Na taj način prepoznata su društveno opasna ponašanja, sukladno tome predložena su rješenja radi osiguranja više razine zaštite prosvjetnih djelatnika, zdravstvenih djelatnika i odvjetnika. Založili su se i za jačanje pravne zaštite sudaca i državnih odvjetnika u obavljanju pravosudne dužnosti, uz strožu inkriminaciju kršenja zakona od strane sudaca i državnih odvjetnika.
Nadalje, podržali su predložene novine vezane za kaznena djela uvrede i teškog sramoćenja. Izrazili su nadu i očekivanje kako će jasno uređenje pretpostavki za isključenje protupravnosti kaznenog djela teškog sramoćenja, biti prepoznato u primjeni i praksi sudova.
Vraćanje kaznenog djela nasilja u obitelji u Kazneni zakon smatraju dobrim prijedlogom, time bi se žrtvama osigurala i kaznenopravna zaštita, budući je u praksi uočeno da dio ponašanja koja predstavljaju nasilništvo u obitelji nisu pokrivena kaznenopravnom regulativom.
U raspravi u prvom čitanju Odbor za pravosuđe predložio je da se kaznenim djelom prostitucije propiše kažnjavanje za osobe koje su korisnici seksualnih usluga uz naplatu, time bi opisano ponašanje bilo premješteno u sferu kaznenopravne odgovornosti.  Kako predlagatelj nije usvojio prijedlog Odbora, Odbor drži da je potrebno preispitati kazneno djelo prostitucije.
U raspravi su sudjelovale predstavnice Centra za žene žrtve rata-ROSA, Lezbijske grupe Kontra i Autonomne ženske kuće, koje su članovima Odbora prezentirale mišljenja i  amandmane na Konačni prijedlog zakona.  
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregar

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Josip Kregar