Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, prvo čitanje, P.Z. br. 517, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom predviđa ograničavanje iznosa naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta koja se iz državnog proračuna uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente u skladu s propisima o proračunu. Uređuje se isključivanje računovodstvenih odredbi iz Zakona o cestama za društva Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste. Također dijelovi ceste koji čine javnu cestu nadopunjuju se građevinama koje služe za promet bicikala i kretanje pješaka.

Nadalje se propisuje rok donošenja godišnjih planskih dokumenata cestogradnje upravitelja javnih cesta u Republici Hrvatskoj (najkasnije do kraja 1. kvartala tekuće godine za koju se donosi) te se vrši usklađivanje sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade, čime se znatno olakšava korisnicima izvlaštenja (investitorima) prijevremeno stupanje u posjed izvlaštene nekretnine.

Prijedlogom zakona preciznije se određuje definicija “izvanredni prijevoz“ pri čemu se Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane izuzimaju od ishodovanja dozvola za izvanredni prijevoz. Uređuje se oslobođenje od obveze plaćanja cestarine za vozila kojih hitnih službi. Nadalje, omogućuje se postavljanje reklama na cestarinskim prolazima.
 Ukida se izuzeće od obveze plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnoj cesti čime se izbjegava mogućnost nezakonite državne potpore i diskriminacije poduzetnika na tržištu. Nadalje, daje se zakonska osnova društvu Hrvatske autoceste da bez postupka javne nabave pruža usluge naplate cestarine Autocesti Rijeka - Zagreb  i održava njihove dionice autoceste.

U raspravi članovi Odbora istaknuli su da predložene izmjene Zakona donose znatna poboljšanja. Pri tom su se osvrnuli na redovno održavanje nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima te smatraju da predloženo rješenje predstavlja bitno rasterećenja proračunskih rashoda jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja. Prijedlogom zakona propisuje se mogućnost da se iz trošarine društva Hrvatske ceste raspodjele potrebna sredstva  za održavanje nerazvrstanih cesta brdsko-planinskih područja u zimskim uvjetima.

U daljnjoj raspravi pohvaljene su prethodne izmjene i dopune Zakona kojima se osigurao efikasniji upis cesta u zemljišne knjige te rješavalo pitanje vlasništva. Isto tako dana je primjedba da iako je Zakon dobar, provedba nije tako uspješna jer geodetske uprave nisu bile spremne (elektronički). Donošenjem pravilnika o izradi geodetskih elaborata cijela procedura je poskupjela i dodatno se zakomplicirala. Predlagatelj je u odgovoru naznačio da su spremni potaknuti i raditi na rješavanju ovoga problema s Državnom geodetskom upravom.

U nastavku sjednice posebno je vođena rasprava o financiranju županijskih uprava za ceste (ŽUC-eva). Istaknuto je da prijedlogom Zakona nije posebno predviđeno i definirano njihovo financiranje, a upravljaju s više od 70% cijele cestovne mreže u Republici Hrvatskoj. Uz to je konstatirano da su ove ustanove kroz svojih 20 godina postojanja dokazale, kroz  rezultate, da su mali i najracionalniji upravitelji cesta s najmanjim rashodom upravljanja i najmanjim brojem zaposlenih po kilometru ceste. 

S tim u vezi, predloženo je da se dopuni članak 91. stavak 2. prijedloga Zakona na način da se županijskim upravama za ceste uplaćuje 0,10 kuna po litri naplaćene trošarine na energente ili pronađe neki drugi održiv sustav financiranja. U obrazloženju je iznesena kronologija dosadašnjeg financiranja. Prema Zakonu o cestama, županijske uprave za ceste se financiraju iz dva osnovna prihoda i to: godišnja naknada za uporabu javnih cesta i iz sredstava naplaćene trošarine na energente. Na žalost, godišnja naknada za uporabu javnih cesta, zadnji puta, povećavana je 2003., da bi 2011. i 2015. ona bila i smanjivana u  kategoriji teških teretnih vozila. Zatraženo je žurno usklađivanje ove naknade s inflacijom koja je u  razdoblju od 01.01.2003. do 31.07.2018. iznosila 34% (podatak Državnog zavoda za statistiku).

Isto tako, sredstva naplaćene trošarine na energente su prvobitno iznosila 240 milijuna kuna, da bi od 2012. bila smanjena na 120 milijuna kuna, a do 2016. svedena na 18 milijuna kuna (iznos su participirali ŽUC Ličko-senjski i Sisačko-moslavački). Do uvećanja je došlo 2017. na iznos od 178 milijuna kuna te početkom 2018. godine 80 milijuna kuna (koja se dodjeljuju posredstvom MMPI ili HC). Istaknuto je da su ove dosadašnje mjere “vatrogasne” i nisu dovoljne. Kako bi županijske i lokalne ceste bile dovoljno kvalitetne i sigurne za građane potrebno je žurno unaprijediti i osigurati stabilan sustav financiranja. Sadašnja razina ulaganja je niska i iznosi oko 44.000 kn po kilometru godišnje dok je stvarna potreba najmanje dvostruko veća. 

U raspravi je također istaknuta važnost ravnomjernog razvoja svih krajeva, odnosno podizanje razine kvalitete postojećih mreža cesta u slabije razvijenim područjima, ali isto tako potrebno je ulagati u održavanje sadašnje razine kvalitete razvijenijih mreža županijskih i lokalnih cesta. Daljnja rasprava s predlagateljem vođena je o razlikama i sredstvima namijenjenim nerazvijenim županijama, prometnim opterećenjima, stanju cesta te različitim kilometražama održavanja županijskih i lokalnih cesta, što sve treba uzeti u obzir prilikom restrukturiranja sektora i konačnog rješenja problema održivog financiranja ŽUC-eva.

Prema Studiji gospodarenja županijskim i lokalnim cestama u Republici Hrvatskoj  koju je naručila Udruga ŽUC-eva, minimalan iznos sredstava za održavanje ove kategorije cesta iznosi godišnje 1,45 milijardi kuna (1,21 milijardi naknada za ceste usklađena s inflacijom i 240 milijuna od trošarine na energente – 0,10 kn i koja bi se koristila za izjednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta u onim ŽUC-e koje imaju manji broj registriranih vozila). Istaknuto je da je za ovakav način rješavanja održivog financiranja mreže županijskih i lokalnih cesta dobiven konsenzus svih županija, gradova i općina.

Zaključno je rečeno, s čime je i predlagatelj suglasan, da se do drugog čitanja Zakona postigne suglasnost između nadležnih ministarstava i Udruge ŽUC-eva te iznađe rješenje ovog dugogodišnjeg problema održivog financiranja, a sve u cilju poboljšanja ukupne razine kvalitete održavanja mreže županijskih i lokalnih cesta. Sustav financiranja utječe ne samo na cestovni sektor i građane, već i na cjelokupno gospodarstvo za čiji razvoj je preduvjet razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Pero Ćosić