Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 82. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnice predlagatelja, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili uvođenje obveze poboljšanja pristupa vodi za ljudsku potrošnju i to posebno za ranjive i marginalizirane skupine i istaknuli kako će provedba istoga zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u proračunima jedinica lokalne samouprave. Pozitivnim je ocijenjeno i uvođenje obveze procjene rizika i procjene gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe, što bi u bitnome moglo smanjiti postojeće gubitke. Rečeno je kako bi ovaj akt uz brdsko planinska područja, otoke i prometno nepovezana područja trebao prepoznati i probleme pristupa vodi na području Slavonije, ali i potrebu intenziviranja aktivnosti koje provode načelnici i gradonačelnici s namjerom osiguranja pristupa vodi za ljudsku potrošnju. Upozoreno je i na još uvijek prisutno neodržavanje sustava kanalske mreže od strane nekih jedinica lokalne samouprave, što uzrokuje bujanje rijeka, a u konačnici i poplave. Postavljen je upit o trenutnom stanju i načinima rješavanja problema s visokim razinama arsena u vodi za ljudsku potrošnju na osječkom području. Rečeno je i kako su neke jedinice lokalne samouprave osiguravale besplatne priključke na sustave javne vodoopskrbe, no i da su neki priključci, zbog udaljenosti od vodoopskrbne mreže stvarali dodatno financijsko opterećenje za jedinice lokalne samouprave. U tom smislu pozdravljen je prijedlog da se voda namijenjena za ljudsku potrošnju osigurava i iz slavine postavljene na javnom prostoru, no rečeno je kako bi ovim aktom trebalo odrediti kolika treba biti udaljenost od slavine na javnom prostoru do krajnjeg korisnika.  Uz članak 4. kojim se mijenja članak 5. Zakona o vodama, a kojim se uređuje pitanje upravljanja vodama, rečeno je kako bi ciljevi upravljanja vodama trebali obuhvatiti i posebni interes zajednice, a kako je to regulirano točkom 32. preambule Direktive o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike. Isto bi utjecalo na povećanje adsorpcijskog kapaciteta naših rijeka, povećala bi se protočnost i plovnost rijeka, a što bi rezultiralo gospodarskom zaposlenošću kapaciteta i ljudi i osiguralo priliv sredstava od eksploatacije mineralnih sirovina, te u bitnome utjecalo na smanjenje pojavnosti poplava. Rečeno je kako je u budućnosti za osiguranje upotrebljivosti slivova i plovnosti rijeka potrebno pronaći održivo rješenje  jer će u suprotnom ulaganja koja su planirana u riječne luke biti bespredmetna, te bi u tom smislu bilo dobro koristiti iskustva drugih država članica kako bi se osigurala plovnost rijeka i riječni promet. Zatraženo je obrazloženje koliko će novopredloženi članak 97a, koji propisuje obvezu utvrđivanja i sastavljanja popisa osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi za ljudsku potrošnju, utjecati na osiguranje dostupnosti vode za ljudsku potrošnju, te radi li se samo o prikupljanju podataka i izvještavanju o istima ili postoji dugoročni cilj kojim bi se osigurala dostupnost vode za ljudsku potrošnju. Uz članak 97a stavak (5) postavljen je upit odnosi li se predložena mogućnost prenošenja poslova upravljanja građevinama iz stavka 1. točaka 4. i 5. na javne isporučitelje vodnih usluga ili treće osobe uz naknadu troškova upravljanja, na javne slavine, zdence i crpke koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe. Uz članak 13. kojim se predlaže izmjena članka 105. stavka 2. upitano je hoće li ova izmjena u praksi značiti da će javni isporučitelj na prijedlog jedinice lokalne samouprave moći automatski uvesti naknadu za razvoj. Obzirom na odgodu primjene Uredbe o visini naknade za korištenje voda do 1. siječnja 2024. godine, postavljen je upit o opravdanosti najavljenog povećanja cijene vode u Gradu Zagrebu.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako u Republici Hrvatskoj 94% stanovnika ima pristup vodi iz javne vodoopskrbe, a 86% stanovnika je spojeno na sustav javne vodoopskrbe, Primarni cilj je osiguranje kvalitetne vode za piće, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a u naseljima s malim brojem stanovnika strijemi se izgradnji individualnih vodoopskrbnih sustava ili osiguranju dostupnosti vode iz javnih slavina, a što bi trebalo biti sastavnim dijelom Plana gradnje javnog isporučitelja vodnih usluga. U Gradu Osijeku osigurani su parametri iz Direktive o vodi za ljudsku potrošnju, napravljen je uređaj za kondicioniranje vode kojim se odvaja arsen koji je nastao prirodnim putem. Jedinica lokalne samouprave, u skladu s Direktivom o vodi za ljudsku potrošnju, sama treba odrediti položaj slavine kojom će na javnom prostoru osigurati dostupnost vode za ljudsku potrošnju, vodeći brigu o klimatskom i geografskom području jedinice lokalne samouprave. U Zakonu o vodama nije zabranjena eksploatacija šljunka i pijeska, isto je moguće ukoliko to služi održavanju rijeka i plovidbi, no potrebna je odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš. Agencija za vodne puteve i Hrvatske vode već provode procjene utjecaja na okoliš na nekim dionicama hrvatskih rijeka, pa će se kroz Plan upravljanja vodama planirati usluga održavanja voda od strane licenciranih tvrtki.  U tom smislu podsjetila je i na aktivnosti nevladinih udruga, kao i odluke nadležnog suda o potrebi provedbe dodatne procjene utjecaja na okoliš, što privremeno zaustavlja eksploataciju na nekim rijekama, pa je potrebno pronaći balans između aktivnosti nevladinih udruga i aktivnosti koje se provode.

Evidencija osoba koje nemaju pristup vodi za ljudsku potrošnju pružit će detaljnije informacije o njihovim potrebama. Mogućnost prenošenja poslova upravljanja građevinama iz stavka 1. točaka 4. i 5. odnosi se na građevine koje nisu u sustavu javne vodoopskrbe, što je pozdravljeno od strane jedinica lokalne samouprave. Javni isporučitelj vodnih usluga može na prijedlog jedinica lokalne samouprave predložiti uvođenje naknade za razvoj kojim se sufinanciraju projekti javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Najava Grada Zagreba o poskupljenju cijena vodne usluge ne može se povezivati s Uredbom o visini naknade za korištenje voda, čija primjena je odgođena do 1. siječnja 2024., a dodatno je iz NPOO osigurano 64 milijuna kn za projekte koji se odnose na smanjenje gubitaka u vodoopskrbnom sustavu. Grad Zagreb nije sustavno ulagao u sanaciju gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, a dio problema mogao bi se riješiti i kroz aglomeraciju Zagreb uz pomoć 400 milijuna kuna kojima bi se sanirala tzv. nulta zona javne vodoopskrbe u Gradu Zagrebu. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir