Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 6. srpnja 2022. godine, Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar znanosti i obrazovanja.

U uvodnom dijelu ministar je istaknuo kako se Prijedlogom zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uređuju temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Jednako tako, utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, stručnog rada, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze. Također, Prijedlogom zakona uređuju se osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje znanstvene i umjetničke djelatnosti, potpora obavljanju ovih djelatnosti, financiranje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te se uređuje obavljanje nadzora, a Prijedlog sadrži i prekršajne odredbe.

Također, istaknuto je da je osnovni cilj donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, jačanje njegovih institucijskih kapaciteta te usklađivanje njegovih obilježja s usvojenim načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), Europskog prostora obrazovanja (EEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA).

Isto tako, novim Zakonom unaprijedit će se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja, znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja.

Ovim prijedlogom Zakona utvrđuje se okvir koji će služiti kao platforma za definiranje ciljeva utvrđenih nacionalnim i institucijskim strategijama za čije će ostvarenje biti odgovorni znanstveni instituti i visoka učilišta, pri čemu će se navedeni ciljevi konstatirati programskim ugovorima za višegodišnje razdoblje, ovisno o kapacitetima pojedinih institucija i izvedbenim pokazateljima u promatranom razdoblju. 

Zakon će na fleksibilan način regulirati načela upravljanja i financiranja  visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kako bi se što veći prostor ostavio autonomnom djelovanju institucija znanosti i visokog obrazovanja.

Nadalje, novost u donošenju prijedloga Zakona jasno je isticanje umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja kao zasebne kategorije, čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti te se za umjetnike u sustavu visokog obrazovanja propisuje upis u Upisnik znanstvenika i umjetnika.

Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Prijedlog zakona donosi promjenu tako da stavlja naglasak na stratešku ulogu ovog tijela, a administrativna i stručna potpora tijelu prelazi s Agencije za znanost i visoko obrazovanje na Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

U odnosu na važeći Zakon, ovim Prijedlogom zakona stvara se podloga za jasnije uređenje institucionalnog okvira visokih učilišta i njihovih sastavnica jasnim propisivanjem razlike između sastavnica sveučilišta sa i bez pravne osobnosti.

Isto tako, Prijedlogom zakona predviđeno je da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, kao savjetodavno, potporno i stručno tijelo na strateškoj razini koje se brine za razvoj i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja,  znanstvene djelatnosti i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj, preuzme nadležnost u donošenju minimalnih etičkih standarda.

Nadalje, Prijedlog zakona usmjeren je prije svega na poboljšanje strukture sustava upravljanja i financiranja u području visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti kako bi se omogućilo da znanstveno-istraživački i visokoobrazovni sektor postanu učinkovitiji, funkcionalniji u odnosu na potrebe društva i gospodarstva, a osobito kompetitivniji u europskom kontekstu.

Ministar je istaknuo da osnovu za donošenje novog zakonskog okvira u visokom obrazovanju i znanosti predstavlja i Nacionalni plan oporavaka i otpornosti 2021. – 2026. Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: NPOO) s obzirom na to da je donošenje novog zakonodavnog okvira ključna točka provedbe reforme planirane u NPOO-u radi podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala. Kao ključne reformske mjere u okviru NPOO-a predviđene su modernizacija i digitalizacija visokog obrazovanja i znanosti koje se planiraju provesti unaprjeđenjem normativnog okvira koji će omogućiti pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima, kao i novi okvir financiranja temeljen na rezultatima: utjecajnijim publikacijama, većem broju kompetitivnih projekata (npr. Obzor Europa), jačoj međunarodnoj suradnji, povećanom broju projekata s gospodarstvom i dr. Navedene mjere omogućit će i sveobuhvatnu digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja te infrastrukturna ulaganja usmjerena na ostvarivanje ciljeva zelene i digitalne Europe.

Odbor je u raspravi raspolagao pisanim prijedlozima na tekst Prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti od strane Hrvatske gospodarske komore, Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, Sveučilišta u Zagrebu, pojedinih članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj,  Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te drugih zainteresiranih dionika. U raspravi o Prijedlogu zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti sudjelovali su zainteresirani zastupnici u Hrvatskom saboru.

U raspravi članovi Odbora pozdravili su pozitivne promjene koje donose predložena zakonska rješenja, a koja predstavljaju iskorak u unaprjeđenju sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, međutim naglašeno je da pojedina predložena rješenja treba doraditi do drugog čitanja zakona. U tom smislu članovi Odbora istaknuli su određene prijedloge, primjedbe i mišljenja. Članovi Odbora smatraju kako je status nastavnika jezika struke zaposlenih na visokoškolskim ustanovama potrebno izjednačiti i staviti u ravnopravan položaj s drugim istim ili sličnim radnim mjesta zaposlenih na visokoškolskim ustanovama. Kada je riječ o dodjeli počasnih naslova nastavnika/znanstvenika mišljenje je članova Odbora kako bi ovlast za dodjelu istih trebala bit u nadležnosti Sveučilišta. 

Isto tako, u dijelu rasprave o postupku izbora rektora javnog sveučilišta, jednako kao i izboru dekana javnog fakulteta, istaknut je prijedlog da bi s ciljem postizanja transparentnosti u postupka izbora rektora i dekana trebali sudjelovati svi zaposlenici izabrani u znanstveno nastavno zvanje. U raspravi je zatraženo pojašnjenje i istaknuto mišljenje kako su odredbe članka 40. i 43. Prijedloga koje se odnose na zapošljavanje a time i izbor nastavnika/ znanstvenika na slobodno radno mjesto ili više radno mjesto znanstvenika nejasne pri čemu je sugerirano da se iste do drugog čitanje jasnije preciziraju i dodatno urede.

Također, radi osiguranja bolje povezanosti znanosti i gospodarstva, istaknut je prijedlog dopune članaka 15. i 87. Prijedloga kojim bi Hrvatska gospodarska komora kao ovlašteni predlagatelj imala pravo predlagati članove Sveučilišnog vijeća i članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj iz reda poduzetnika. Kada je riječ o izboru članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj istaknuta je važnost da jedan od uvjeta za izbor budućih članova bude izvrsnost i kvaliteta kandidata.

U dijelu rasprave o ustroju znanstvenih instituta, istaknuta je primjedba kojom predložena zakonska rješenja umanjuju ulogu znanstvenih vijeća u odnosu na upravna vijeća instituta, koja ovim Prijedlogom dobivaju veće ovlasti. 

S ciljem unaprjeđenja sustava znanosti i visokog obrazovanja, istaknuta je potreba preciznijeg definiranja odredbi koje se odnose na reizbor na radno mjesto nastavnika i znanstvenika zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, jednako kao i odredbi Prijedloga zakona koji se odnose na subvencioniranje troškova školarine studenata. Kada je riječ o programskom financiranju visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti istaknuto je kako je programsko financiranje ključni reformski element ovog zakona na temelju kojeg se mogu ostvariti pozitivni ishodi znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U tom smislu istaknut je prijedlog da bi pokazatelje i kriterije proračunskih komponenti programskog ugovora trebalo precizirati u okviru ovog zakonskog Prijedloga, a ne u drugim pravnim akatima.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 5 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Marijan Pavliček, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković