Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 31. sjednici Odbora, održanoj 14. svibnja 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. travnja 2014. godine. Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio promjene koje su se dogodile u aktu u odnosu na prijedlog zakona, te se osvrnuo i na primjedbe koje su odbijene za uvrštenje u Konačni prijedlog zakona, uz obrazloženje odbijanja. Najviše promjena izvršeno je u prijelaznim i završnim odredbama zakona, obzirom da se nastojalo maksimalno olakšati i pojednostavniti prelazak s važećeg zakona na nove odredbe. Također se predviđa i odgoda primjene odredbi koje se odnose na obiteljsku medijaciju, a kako bi se osiguralo da se educira dovoljan broj medijatora prije stupanja na snagu tog dijela Zakona. Novina u odnosu na Prijedlog zakona je i konkretiziranje odredbi koje reguliraju Centar za posebno skrbništvo, pri čemu je definirano njegovo financiranje, djelatnost, ustroj rada i nadzor rada.

U raspravi koja je uslijedila iskazano je zadovoljstvo usvojenim primjedbama ovoga Odbora iz rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Međutim, i nadalje se ukazalo ne neke odredbe koje nisu izmijenjene, a prema članovima Odbora trebale su biti. Ponovljena je primjedba kako bi presumpcija majčinstva i očinstva trebala biti fleksibilnije definirana kako bi se izbjegle situacije da se ocem u matičnim knjigama upisuje bivši supružnik majke u slučajevima kada je dijete rođeno 300 dana nakon prestanka bračne zajednice, iako je ona već u životnoj zajednici s drugim muškarcem, biološkim ocem djeteta. Također je ukazano na odredbu članka 305. Konačnog prijedloga Obiteljskog zakona koji propisuje da je otac izvanbračnog djeteta dužan uzdržavati djetetovu majku godinu dana od rođenja djeteta ako ona skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život. Po mišljenju članice Odbora, ova odredba diskriminira očeve koji sami skrbe o izvanbračnom djetetu koje je moguće majka ostavila, te postavlja pitanje zašto majka u takvim slučajevima ne bi imala istu obvezu spram oca koji skrbi o izvanbračnom djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.

Opetovana je i primjedba nemogućnosti posvajanja djece od strane partnera koji žive u izvanbračnim zajednicama, što je pak obrazloženo zaštitom prava djeteta koje u slučajevima prestanka postojanja takve zajednice ostaje nezaštićeno, obzirom da država ne mora imati saznanja u prethodnom postojanju izvanbračne zajednice, brojem djece koja proizlaze iz nje, pa niti mogućim problemima uslijed prestanka postojanja iste, a koji neminovno utječu i na život tog djeteta. Istaknuto je kako pravo odrasle osobe nikako ne može biti iznad zaštite dobrobiti djeteta.

Nadalje, vanjska članica Odbora mišljenja je kako je prekratak rok za pripremu cijelog sustava za primjenu ovog Zakona, obzirom da će od njegova donošenja do stupanja na snagu proteći svega oko 1,5 mjesec, te predviđa da će to uzrokovati probleme u primjeni. Također, vezano uz Centar za posebno skrbništvo, osim što smatra kako ovim odredbama nije mjesto u Obiteljskom zakonu, nego bi trebao postojati poseban zakon, iznosi primjedbu kako svega 8 zaposlenika Centra koji se planiraju za cijelu Republiku Hrvatsku neće moći zadovoljiti potrebe sustava, što će dovesti do zagušenja i dodatnih problema, jer bi njih osmero trebalo sudjelovati u najmanje 2500 postupaka koji su već u tijeku.

Vezano uz postupke vraćanja poslovne sposobnosti, iznesena je primjedba kako zakonom predviđenih 46 milijuna kuna neće biti dovoljno, te je predloženo da se za vještačenje provede natječaj kako bi se postigla čim niža cijena vještačenja i omogućilo da se čim više osoba vrati poslovna sposobnost. Također je postavljeno pitanje redoslijeda vraćanja poslovne sposobnosti osobama kojima je ona oduzeta, i upozoreno je na moguću diskriminaciju pri tome, što je sa strane predlagatelja odgovoreno kako se o tome vodilo računa i redoslijed je već osmišljen, a osobe koje same zatraže vraćanje poslovne sposobnosti, prije predviđenog reda, morat će same i snositi trošak vještačenja. Pravobraniteljica za djecu iznijela je podatak kako se od 1436 prijava na godišnjoj razini, njih 701 (gotovo 50%) odnosi na povredu prava djeteta u smislu ostvarenja roditeljske skrbi, te je istaknula kako se nada da će ovim Zakonom barem dio tih žalbi dobiti svoj pozitivan ishod, odnosno da će Zakon uspjeti u velikoj mjeri riješiti ovaj problem.

U raspravi je opetovan i problem informiranog pristanka (ili odbijanja) djeteta na medicinske zahvate bez znanja roditelja, te u tom smislu ukazano na potrebu usuglašavanja tri zakonska propisa koji su u praksi u koliziji (Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, pa i Obiteljski zakon). Ukazano je i na problem u suprotnom smjeru, a to je kada roditelj odbija medicinski zahvat (npr. cijepljenje) na štetu djeteta, pri čemu osim novčane prekršajne kazne često centri dalje ne postupaju (npr. dodjeljivanjem skrbnika za posebne slučajeve).

Istaknuto je kako je bilo teško pripremiti ovako opširan zakon, i kako se on ne donosi u idealnim uvjetima, no iste je nemoguće dosegnuti. Bitno je kako se ovim zakonom ukazuje na smjer u kojem se planira zakonska zaštita obitelji, i u tom smislu je i podržano donošenje Zakona. Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glasom "protiv" i 2 "suzdržana" glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

OBITELJSKOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio g. Darka Milinovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Darko Milinović, dr.med.