Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 29. sjednici, održanoj 31. siječnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2018. godine.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmatrao u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako u Republici Hrvatskoj do sada nije bila cjelovito regulirana zaštita prijavitelja nepravilnosti uređena Kaznenim zakonom, Zakonom o trgovini, Zakonom o radu, Zakonom o državnm službenicima i drugim zakonima. Prijedlogom zakona su objedinjeni pravni standardi za zaštitu prijavitelja nepravilnosti te su propisana prava prijavitelja nepravilnosti, postupak prijave i postupanje po prijavi nepravilnosti, sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti, a sve s ciljem osiguranja dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja, zaštite ”zviždača” od štetnih radnji, te promicanja svijesti o nužnosti prijavljivanja nepravilnosti. Definiraju se pojmovi nepravilnosti i podnositelja nepravilnosti, tj. ”zviždača”, a proširuje se i opseg nepravilnosti te se sada zaštita ne odnosi samo na korupciju, već i na kršenje zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima i sredstvima te sredstvima Europske unije. Zakonom je naglašena zabrana sprječavanja prijavljivanja nepravilnosti, te zabrana stavljanja prijavitelja nasilja u nepovoljniji položaj, no istaknuta je i obaveza prijavljivanja u dobroj vjeri te zabrana zlouporabe prijavljivanja. Uređen je i način prijavljivanja nepravilnosti koje može biti unutarnje ili vanjsko. Unutarnje prijavljivanje je kod samog poslodavca kako je definiran zakonom koji mora imenovati povjerljivu osobu koja provodi postupak, a postupak je jasno uređen. Prijavljivanje može biti i vanjsko, a kao vanjsko tijelo za prijavu nepravilnosti određen je pučki pravobranitelj kao ustavna institucija za zaštitu ljudskih prava koja je nadležna i za područje diskriminacije te ima iskustvo u radu s osobama koje su bile stavljene u nepovoljniji položaj. 

U odnosu na prvo čitanje prihvaćena je većina prijedloga Odbora je usvojen, te su podrobnije uređene odredbe unutarnjeg prijavljivanja, izmijenjene su i dorađene odredbe čl. 17. i čl. 18. Prijedloga zakona. Također je prihvaćen prijedlog Odbora vezan za podrobnije uređenje postupka unutarnjeg prijavljivanja, izmijenjen je čl. 19. Prijedloga zakona, a u svezi prijedloga pučke pravobraniteljice pojašnjena je i dorađena zaštita povjerljive osobe. Nisu usvojeni prijedlozi Odbora glede izmjene definicije poslodavca, odnosno snižavanja granice broja zaposlenika i/ili vezanje uz prihod poslodavca na kojeg se odnose obveze propisane ovim Prijedlogom zakona, te nije usvojen prijedlog da se obveznici koji su dužni postupati po zakonu stave trgovačka društva sa 20 zaposlenih, ili da se uvrste trgovačka društva neovisno o broju zaposlenim sa velikom aktivom ili velikim godišnjim prihodom. 

U raspravi je istaknuto da je u prvom čitanju istaknuta neophodnost i važnost da Vlada Republike Hrvatske  osigura dostatna sredstva za zapošljavanje državnih službenika i dužnosnika u Uredu pučke pravobraniteljice za provedbu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, jer se povećava djelokrug rada i opseg poslova za koja nisu dodijeljena sredstva. U odnosu na prvo čitanje Prijedloga zakona izmjenjeno je i stupanje na snagu zakona za 1. srpnja 2019.g., odnosno 6 mjeseci ranije u odnosu na prijedlog iz prvog čitanja, te će Ured pučke pravobraniteljice ranije morati napraviti preustroj kako bi mogao raditi sukladno novim ovlastima. 

U raspravi je također napomenuto da treba razmisliti o definiciji poslodavca u dijelu koji se odnosi na privatne poduzetnike, te vidjeti je li najbolje rješenje da se zakon primjenjuje samo na trgovačka društva s 50 i više zaposlenih, ili bi se eventualno mogli odrediti dugi dodatni kriteriji osobito za poslodavce s velikim prihodima.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da nisu planirana financijska sredstva jer u trenutku donošenja zakona, a prije njegove provedbe nije moguće napraviti projekcije, nezna se koliko će biti novih predmeta te hoće li postojeći kadrovski kapaciteti Ureda pučke pravobraniteljice biti dovoljni. U odnosu na definiciju poslodavca predlagatelj je istaknuo da sukladno reformi VRH za administrativnim rasterećenjem gospodarstvenika, prijedlog bi uzrokovao dodatno birokratiziranje te vremensko i financijsko opterećivanje mikro poduzeća (do 50 zaposlenih), a što je isto u suprotnosti s ciljevima stvaranja poticajne investicijske klime i jednostavnijih uvjeta poslovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (6 glasova «ZA» i 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e 

Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora.  

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Ana Komparić Devčić