Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je na 7. sjednici, održanoj 28. travnja 2016. godine, Izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2016. godine. Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo.

U raspravi je predloženo da se razmotri drukčiji metodološki pristup izradi izvješća, imajući u vidu da predloženo izvješće treba objediniti ranija tri zasebna izvješća. Riječ je o godišnjem izvješću koje pučki pravobranitelj podnosi Hrvatskom saboru sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju, zatim izvješće pučkog pravobranitelja o pojavama diskriminacije, sukladno  Zakonu o suzbijanju diskriminacije te godišnje izvješće koje podnosi sukladno Zakonu o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Kako je u predloženom izvješću jasno izdvojen samo dio koji se odnosi na rad Nacionalnog preventivnog mehanizma, predloženo je da se u narednom izvješću zasebno predstave i druga dva izvješća, odnosno dijelovi koji se odnose na kršenje ljudskih prava i pojave diskriminacije sukladno spomenutim zakonima. 
Predloženo je također da se zasebno istaknu pritužbe koje je zaprimio središnji ured u Zagrebu, budući da se u Izvješću izdvajaju podatci za područne urede u Splitu, Rijeci i Osijeku.

Kako je tijekom 2015. zaprimljeno 2.917 pojedinačnih pritužbi, zatraženo je i obrazloženje podataka o samo 8% (181 predmet) osnovanih pritužbi te čak 62% (1.375 predmeta) pritužbi u kojima je građanima dana opća pravna informacija. Istaknuto je da sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, pučki pravobranitelj nije ovlašten za pružanje pravne pomoći u obliku pravnog savjetovanja i sastavljanja pravnih podnesaka te stoga nije posve jasno o kakvim je općim pravnim informacijama riječ.

Isto tako, ukazano je na neujednačenost podataka koja dostavljaju nadležna tijela koja prikupljaju podatke o, primjerice, zločinu iz mržnje. Istaknuto je da su na prethodnoj sjednici Odbora članovima Odbora dostavljeni podatci Ministarstva unutarnjih poslova o etnički motiviranom nasilju u RH iz kojih slijedi da su tijekom 2015. počinjena 24 kaznena djela zločina iz mržnje. U predloženom Izvješću navode se podatci Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o 47 postupaka zbog zločina iz mržnje u što je uključeno i javno poticanje na nasilje i mržnju odnosno govor mržnje, iako to nije kazneno djelo. Naglašeno je da bi metodologija prikupljanja podataka trebala biti usuglašena kako bi se izbjegla arbitrarnost u postupanju nadležnih tijela te povećala vjerodostojnost podataka.

Posebno je izražen interes za suradnju tijela javne vlasti s Uredom pučke pravobraniteljice s obzirom na to da i dalje pojedina tijela ne dostavljaju tražena očitovanja. Istaknuto je kako je nedopustivo da time same institucije šalju lošu poruku građanima i dalje produbljuju njihovo nepovjerenje u rad nadležnih tijela.

Skrenuta je pozornost i na podatak da se u gotovo svakoj četvrtoj pritužbi na diskriminaciju kao osnove diskriminacije navode rasa, etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo. Naglašeno je da je i dalje prisutan problem javnog iskazivanja netolerancije spram manjinskih skupina uopće, a kada su u pitanju nacionalne manjine, to je najviše izraženo prema pripadnicima romske i srpske nacionalne manjine. Posebno je pohvaljeno uvođenje otvorene telefonske linije za prijavu slučajeva diskriminacije koja postoji od 2014. godine, što je pripadnicima nacionalnih manjina znatno velika pomoć pri dobivanju potrebnih informacija o mogućnostima zaštite ili daljnjeg postupanja po podnesenim pritužbama.

Kada je riječ o romskoj nacionalnoj manjini, rečeno je kako se u svim izvješćima proteklih godina ponavljaju gotovo istovjetne konstatacije i preporuke, ali da nije došlo gotovo do nikakvog pomaka u poboljšanju položaja pripadnika te manjine. Kako je istaknuto, i dalje nisu riješeni problemi s kojima se Romi suočavaju kada je u pitanju ostvarivanje prava na državljanstvo, reguliranje boravišta ili plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje onih pripadnika manjine koji nemaju hrvatsko državljanstvo.
Posebno je naglašeno da broj pritužbi pripadnika romske nacionalne manjine ne može ni biti veći jer ne postoje osnovni preduvjeti za njihovo podnošenje. Kako je rečeno, ne može se očekivati da Romi elektroničkim putem podnose pritužbe kad nemaju ni računala ni internetskog pristupa. Osim toga, istaknuto je da o problemu zapošljavanja Roma najbolje govori podatak da je svega petero zaposlenih Roma u javnim ustanovama. Izraženo je očekivanje da će se nadležna tijela više posvetiti rješavanju ovih pitanja. Osobito je ukazano na potrebu da nadležne institucije brže reagiraju kada dođe do incidenata koji se događaju u romskim naseljima uz češće obilaske i praćenje situacije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina,  predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Domagoja Hajdukovića, potpredsjednika Odbora.   
                                                      
                        

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin