Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmatrao je, na 1. sjednici održanoj 28. siječnja 2016. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti financiranja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina – Savjet za nacionalne manjine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 22. travnja 2015. godine.
 
Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo.
 
U raspravi je iznesena zajednička ocjena kako predloženo Izvješće predstavlja značajan doprinos većoj transparentnosti trošenja sredstava koja se u državnom proračunu osiguravaju za financiranje programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, a o čijoj raspodjeli odlučuje Savjet za nacionalne manjine.

Skrenuta je pozornost na činjenicu da se Izvješće odnosi na 2013., kao i da su postupci revizije provedeni od studenoga 2014. do ožujka 2015., a da se rasprava o Izvješću odvija u 2016. godini. Unatoč tome, naglašeno je da će preporuke koje su iznesene u Izvješću pridonijeti boljem i učinkovitijem radu udruga i ustanova nacionalnih manjina. Naime, kako je istaknuto, već su se ranije provedeni postupci revizije pozitivno odrazili na aktivnosti udruga i ustanova nacionalnih manjina, tako da su u pojedinima upravo nalazi revizije pridonijeli otkrivanju i rješavanju problema u radu te doveli do promjena u upravnim i nadzornim tijelima ustanova. U tom smislu istaknuto je da je rad revizije od višestruke koristi ne samo u kontroli trošenja proračunskoga novca, već djeluje i kao preventivni mehanizam koji detektira moguće nepravilnosti u postupanju udruga i ustanova nacionalnih manjina.

S tim u vezi, ukazano je na važnost preporuka koje se odnose na autorske honorare, a koji su se isplaćivali za poslove koji po svojoj prirodi nisu autorska djela, kao i na potrebu utvrđivanja kriterija za obračun i isplatu autorskih honorara za pisanje novinskih članaka. Isto tako, unaprjeđivanju rada udruga znatno je pridonijela preporuka revizije da se sredstva odobrena za programe kulturne djelatnosti i manifestacije ne mogu koristiti za reprezentaciju i kupnju darova, ali ni za pokrivanje režijskih troškova u iznosu većem od propisanih 20%.

Kako je u raspravi istaknuto, zastupnici, pripadnici nacionalnih manjina, po drugi put raspravljaju o ovim preporukama jer su, sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ujedno i članovi Savjeta za nacionalne manjine i članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Neovisno o tome, o preporukama Državnog ureda za reviziju provedena je iscrpna rasprava na sjednici Savjeta te je došlo do određenih izmjena kako u radu Savjeta, tako i u poboljšanju Kriterija za ocjenu programa za ostvarivanje kulturne autonomije. Kako je rečeno, u tim je raspravama posebno naglašen problem da je, prilikom raspodjele sredstava, iznimno teško naći dobar omjer između javnog interesa, interesa pojedine manjine te razvoja kulturne autonomije nacionalnih manjina.
Istaknuto je, također, da je dodatna otegotna okolnost u radu Savjeta izrazita kadrovska potkapacitiranost ureda Savjeta u kojem je zaposleno svega pet osoba. S druge strane, u udrugama nacionalnih manjina nisu zaposleni profesionalci te je teško izbjeći pogreške u radu.

U raspravi je osobita pozornost posvećena preporuci da se pri dodjeli financijske potpore za programe nevladinih druga i ustanova nacionalnih manjina trebaju primijeniti opći kriteriji koji se odnose na broj pripadnika nacionalnih manjina, a koje Savjet nije primjenjivao te je došlo do značajne neravnoteže u udjelu raspoređenih i doznačenih sredstava pojedinim nacionalnim manjinama u odnosu na njihov udjel u ukupnom broju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Naime, mišljenje je članova Savjeta i zastupnika nacionalnih manjina da brojnost pojedine nacionalne manjine ne bi smio biti kriterij za raspodjelu sredstava, već broj članova udruge te kvaliteta programa koji ta udruga prijavljuje. Međutim, neosporna je činjenica da je u Kriterijima za dodjelu financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN 123/2014) kao jedan od općih kriterija naveden i broj pripadnika nacionalnih manjina te bi se stoga i taj kriterij morao primjenjivati ili bi trebalo izmijeniti spomenute Kriterije.

Osim toga, skrenuta je pozornost i na specifičnosti romske nacionalne manjine s obzirom na veliki broj udruga te manjine i nepostojanje osnovnih tehničkih preduvjeta za rad tih udruga (nepostojanje informatičke opreme), što pojedine udruge dodatno onemogućava u prijavljivanju programa, tako da je sve manji broj onih koji se prijavljuju na natječaje, te se samim time i ukupna sredstva za romsku nacionalnu manjinu smanjuju. Unatoč tome, istaknuto je da je primjena Kriterija pridonijela transparentnijem radu romskih udruga kroz kvalitetnije izvješćivanje i bolji rad udruga. Posebno je podržana preporuka o ustrojstvu odgovarajućeg informacijskog sustava koji bi, s jedne strane, omogućio učinkovito praćenje i kontrolu namjenskog korištenja sredstava za ostvarivanje programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, a s druge strane bi to bila prilika za udruge da predstave svoj rad i pokažu koliko uspješno su ostvarivale svoje programe.

Na koncu je izneseno zajedničko očekivanje da će sljedeće izvješće Državnog ureda za reviziju  potvrditi da je Savjet usvojio preporuke i izvršio potrebne izmjene što je rezultiralo kvalitetnijom raspodjelom proračunskih sredstava te boljom kontrolom većeg broja udruga, odnosno vrijednosno značajnijeg iznosa sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti financiranja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina – Savjet za nacionalne manjine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Furia Radina,  predsjednika Odbora.                                                         
                  

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Furio Radin