Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 2. sjednici, održanoj 11. studenoga 2020. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 30. ožujka 2020. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Povjerenik za informiranje rekao je da je izvješće o provedbi Zakona za 2019. godinu dostavilo 4.985 od ukupno 5.808 tijela javne vlasti ili 85,83%.  Tijekom 2019. godine zaprimljeno je ukupno 17.426 zahtjeva, od čega 17.191 zahtjev za pristup informacijama, a 235 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Uz 17.191 zaprimljeni zahtjev za pristup informacijama  bilo je i 465 prenesenih, tako da su tijela u radu imala 17.656 zahtjeva od čega je 94% riješeno u roku. S obzirom na ishod rješavanja zahtjeva, 80% zahtjeva usvajani su u cijelosti ili djelomično. Prema razlozima za odbijanje, najveći broj zahtjeva odbijen je zbog zlouporabe prava (21,7%), zbog ocjene tijela javne vlasti da se tražena informacija  ne smatra informacijom (18,8%), zbog zaštite osobnih podataka (17,5%), te zbog poslovne tajne (12,6%).

Što se tiče zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, tijekom 2019. je 67 tijela zaprimilo 235 zahtjeva, a riješeno je 213 zahtjeva, od čega 206 u roku.

Povjerenik je u izvještajnom razdoblju zaprimio i 814 žalbi, od čega se 810 odnosi na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, a 4 na rješavanje zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Od svih zaprimljenih žalbi 55,30% se odnosi na žalbe zbog šutnje uprave a 44,70% žalbi izjavljeno je na rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup ili ponovnu uporabu informacija. Iz toga je vidljivo da nerješavanje zahtjeva korisnika i dalje predstavlja ozbiljan problem primjene ZPPI-ja. 32,01% postupaka po žalbi ocijenjeno je kao zakonito i pravilno, dok je u 60,84% slučajeva tijelo javne vlasti donijelo odluku koja nije u skladu s odredbama ZPPI-a te je rješenje poništeno.

Pred Visokim upravnim sudom RH tijekom 2019. godine pokrenuto je 177 upravnih sporova. U 112 slučajeva sporovi su pokrenuti protiv rješenja Povjerenika  i 1 u odnosu na rješenje o prigovoru na izjavljenu obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 2.-6. ZPPI-ja, dok je u 64 slučajeva upravni spor pokrenut zbog tzv. šutnje uprave. Od 175 dostavljenih odluka u predmetima prava na pristup informacijama, u 105 slučajeva spor je pokrenut protiv rješenja Povjerenika, pri čemu je u 86 slučajeva Visoki upravni sud potvrdio odluku Povjerenika. 

Tijekom 2019. Ured povjerenika imao je u radu 442 predstavke, od čega su riješene 364, a zbog nepostupanja pojedinih tijela pokrenuto je i 18 inspekcijskih nadzora. 
    
Povjerenik je u 2019. uputio i 10 obavijesti o namjeravanom pokretanju prekršajnog postupka u odnosu na jedno tijelo javne vlasti, a izrečeno je i 17 prekršajnih naloga protiv odgovornih osoba u tijelima javne vlasti, zbog nepostupanja po nalogu Povjerenika, a podnesen je i 1 optužni prijedlog protiv odgovorne osobe u jednom tijelu javne vlasti. Zaprimljeno je 37 odluka prekršajnih sudova, a Visoki prekršajni sud RH donio je 4 odluke.

Sveobuhvatnim analitičkim praćenjem provedbe savjetovanja s javnošću bilo je obuhvaćeno ukupno 553 objavljenih propisa, akata i dokumenata, od kojih i 104 zakona, 33 uredbe i 384 pravilnika. No savjetovanje je u pravilu trajalo kraće od optimalnih 30 dana (prosječno 18,84 dana).

Tijekom 2019. održano je 38 edukacija, od čega 34 za službenike, čelnike i rukovodeće službenike, a 4 za korisnike.

U raspravi na Odboru bila je riječ o proaktivnoj objavi informacija javnog karaktera na internetskim stranicama tijela javne vlasti, koja često to ne rade na cjelovit i pravilan način te novinari i ostali korisnici teško dolaze do informacija jer one nisu objavljene na lako pretraživ način. Kao primjer takvih informacija do kojih se teže dolazi navedeni su ugovori između tijela javne vlasti i privatnika, kao i informacije kojima raspolažu javna poduzeća. Također je postavljeno pitanje kako saborski zastupnici mogu brže doći do tražene informacije. Odgovoreno je da oni mogu doći do informacije osim putem zahtjeva prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora, a novinari to mogu i po Zakonu o medijima. Također je rečeno da o objavi informacija postoje smjernice ili upute te da one trebaju biti u lako pretraživom obliku, a na lokalnoj ili regionalnoj razini potrebna je veća transparentnost.

Bilo je riječi i o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću gdje je savjetovanje često kraće od 30 dana, no zaključeno je da je problem u zakonskoj odredbi koja kaže da savjetovanje traje u pravilu 30 dana.    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( s 8 glasova  ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

                        PREDSJEDNICA ODBORA

                        Natalija Martinčević