Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 27. sjednici održanoj 28. listopada 2021. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: HERA), aktom od 30. lipnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-12/68, Urbroj: 50301-05/14-21-5 od 14. listopada 2021. godine (u daljnjem tekstu: Mišljenje Vlade).

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je istaknuo da je HERA nacionalni regulator energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. HERA je uspostavljena kao neovisno regulatorno tijelo s javnim ovlastima u skladu s relevantnim načelima hrvatskog i europskog pravnog sustava i odgovarajućim energetskim politikama. HERA-ina temeljna zadaća je provođenje regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj u skladu s obvezama propisanim nacionalnim zakonskim okvirom. Regulacija energetskih djelatnosti podrazumijeva ekonomsku i tehničku regulaciju. Ekonomska regulacija se odnosi na regulaciju prirodnih monopola (kroz određivanje tarifa i naknada za obavljanje reguliranih energetskih djelatnosti). Tehnička regulacija odnosi se na donošenje metodologija, mrežnih kodova, s ciljem integracije u europsko tržište energije. Osim toga, HERA-ina zadaća je i praćenje i promocija razvoja energetskih tržišta te implementacija relevantne EU provedbene regulative. 
Temeljna briga svih aktera i sudionika nacionalnog energetskog sektora je osiguravanje kontinuiteta i pouzdanosti opskrbe energijom, pa je važno naglasiti da su u svim svojim osnovnim funkcijama regulirani energetski sustavi u Republici Hrvatskoj u 2020. godini funkcionirali stabilno i pouzdano, uz zadovoljavajuću sigurnost opskrbe energijom i prihvatljivu razinu kvalitete energetskih usluga. U 2020. godini energetska tržišta i energetski sustavi našli su se uslijed pandemije COVID-19, ali i posljedica dva snažna potresa, pred potpuno novim izazovima, kako u tehničko-operativnom pogledu, tako i u utjecaju na tržišne odnose. Nacionalni energetski sustavi pokazali su se doraslima ovim izazovima. 
Krajem 2019. godine Europska komisija je donijela strateški koncept pod nazivom „Europski zeleni plan“ (European Green Deal), koji donosi nove izazove koji se odnose na energetsku tranziciju. U tu svrhu HERA treba odrediti tarife prijenosa, distribucije, prirodnih monopola, koji će omogućiti ispunjavanje zacrtanih ciljeva.

U odnosu na segment električne energije, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je smanjena ukupna potrošnja električne energije (oko 6%), u tom smanjenju kućanstva su zanemariva, a značajna smanjenja odnosila su se na zatvaranje poduzetničkih aktivnosti uslijed pandemije. Rasla je proizvodnja električne energije (2%), te je smanjena potreba za uvozom. Cijene električne energije su bile stabilne i malo niže od sredine prosjeka Europske unije.
Što se tiče plina, napomenuo je da je potrošnja plina bila stabilna, da je povećana sigurnost opskrbe plinom, a na što je ponajviše utjecao razvoj LNG terminala. Cijene plina su se smanjile za oko 22% (bilo je viška plina, što je dovelo do pojeftinjenja).
U odnosu na Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su značajno smanjeni prihodi u odnosu na proteklu godinu, iz razloga pomoći gospodarstvu (pomaknuta obveza plaćanja). Preneseni višak prihoda od prethodnih godina (24 milijuna kuna) uplaćen je u državni proračun.

U odnosu na Izvješće HERA-e, predstavnik Vlade Republike Hrvatske je iznio Mišljenje  kako slijedi:
Prvenstveno je potrebno da HERA osvješćuje javnost da ona utječe na cijene energenata.

Znači, iz Izvješća nije razvidno da je upravo HERA nadležna institucija u Republici Hrvatskoj koja, kao neovisni regulator, svojim odlukama vezanim uz regulaciju utječe na politiku cijena energenata u Republici Hrvatskoj. Naime, ovisno o energentu ili energiji, sadržaj reguliranog dijela u ukupnoj cijeni varira kako za kategoriju kupaca tako i za različita distribucijska područja kada se konkretno radio prirodnom plinu ili toplinskoj energiji. Važno je naglasiti kako se, medu ostalim, i regulatornom politikom u bitnome može utjecati na konkurentnost gospodarstva, ali i na osjetljivost prema najranjivijim kategorijama kupaca.

Također, u Izvješću nije dovoljno jasno naglašena uloga HERA-e u energetskoj tranziciji, s obzirom na to da je još u prosincu 2019. godine Europska komisija predstavila Europski zeleni plan koji naglasak stavlja na dekarbonizaciju energetike i gospodarstva te je u skladu s tim, tijekom 2020. godine, provedeno niz aktivnosti u Europskoj uniji koje usmjeravaju energetski sektor na snažnu dekarbonizaciju. Dakle, svi su sudionici u energetskom sustavu Republike Hrvatske, već od objave Zelenog plana za Europu, intenzivno krenuli u implementaciju novih ciljeva i unatoč tome, Izvješće HERA-e ne sadrži informacije o aktivnostima koje je HERA poduzela kako bi se ublažili izazovi, kao ni njezin jasan stav o energetskoj tranziciji, o pitanju prijetnje povećanja cijena plina, rasta cijena emisija CO2, povećanje ulaganja u energetsku tranziciju, pravedne podjele troškova tranzicije itd.
Također, potrebno je doraditi i usuglasiti stavove HERA-e vezano za novu financijsku perspektivu Europske unije 2021. - 2027. kao i potencijal svih izvora financiranja koje se u novoj financijskoj perspektivi nude energetskom sektoru u Republici Hrvatskoj. Ovo je posebno važno jer HERA nije vodila proces programiranja navedenih planova i programa za povlačenje sredstava, iako u Izvješću komentira pojedine elemente potencijalnog financiranja Europske unije, a koji su i unutar samog teksta Izvješća neusklađeni. Tako primjerice HERA u Izvješću potvrđuje kako je odobrila niz akata koji predstavljaju pravni temelj za predaju zahtjeva i povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) da bi naknadno u tekstu isti taj sustav navela kao ,,upitno održiv" te izrazila sumnju u dokumente koje odobrava (nejasno je kako je upitno nešto što je sama odobrila). 

Vlada Republike Hrvatske napominje da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo garanciju Europskoj komisiji na mogućnost priključenja novih 1600 MW do završetka trajanja NPOO-a, a u trenutku pripreme Izvješća, HERA je imala sve relevantne informacije o predviđenim sredstvima u sklopu NPOO-a, kao i obveze koje je Republika Hrvatska kao država članica preuzela za povlačenje tih sredstava. Stoga, Vlada Republike Hrvatske smatra da je izuzetno važno u budućim Izvješćima posvetiti znatan dio Izvješća upravo navedenoj problematici te posebice procesima odobravanja planova razvoja za regulirane djelatnosti i praćenju realizacije istih sto je prioritetna obveza HERA-e.

Kada je električna energija u pitanju, razlike po distribucijskim područjima po pitanju priključenja kupaca se navodi samo kao informacija, bez bilo kakvog obrazloženja je li HERA nešto poduzela kod lošijih distribucijskih područja.

Nadalje, na stranici 207. Izvješća, a vezano uz potrebu uvođenja mjera energetske učinkovitosti kod opskrbljivača, navodi se kako je ,,dio opskrbljivača energijom nespremno dočekao navedenu obvezu koja im predstavlja značajan teret u poslovanju". Pri tome se još dodatno ističe kako je propust nastao jer nisu donesena rješenja kojima se određuje obveza pojedinom obvezniku. Međutim, pri tome nije prepoznata uloga HERA-e koja je ovo pitanje trebala regulirati kroz svoju djelatnost sukladno članku 16. Zakona o energetskoj učinkovitosti, iako je isti na snazi još od 2014. godine. Naime, HERA je bila dužna pri provedbi regulatornih zadataka voditi računa o energetskoj učinkovitosti u vezi sa svojim odlukama o radu infrastrukture za plin i električnu energiju, kao i osigurati da se pri donošenju mrežnih tarifa i propisa uzmu u obzir troškovi i koristi svake mjere, osigurati poticaje za mrežne operatore da korisnicima mreže stavi na raspolaganje usluge sustava i time im omoguće provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u kontekstu daljnjeg uvođenja pametnih mreža. Međutim, i bez relevantnih rješenja i poduzimanja konkretnih mjera za stranke obveznice, ubrzanim aktivnostima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja postignuti su zacrtani ciljevi u ostvarenju obveze energetske učinkovitost. Uz aktivniju ulogu HERA-e u praćenju opskrbljivača dobio bi se uvid u sredstva koji su pojedini energetski subjekti uložili u mjere energetske učinkovitosti, kao i utjecaj istoga na krajnju cijenu energije. Također, HERA u svome Izvješću, nije navela jesu li obveznici ispunili zakonske obveze uštede ili to nisu učinili pa nije jasno ima li uvid i vodili li brigu o tim elementima energetske politike.

Zaštita kupaca i kupac kao središnje mjesto energetskog sektora, također zahtijeva pravilniji i detaljniji pristup, a ne samo kao uvid u iznošenje statističkih podataka o žalbama i rješenjima krajnjih kupaca. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske smatra da je iznimno važno u Izvješću naglasiti statističke podatke o vremenskom razdoblju u kojem se rješavaju zaprimljeni zahtjevi od strane nositelja projekata za izdavanjem rješenja o stjecanju statusa povlaštenih proizvođača, te izdavanje rješenja o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti, kao i ostalih rješenja, kako bi se postigla još viša razina transparentnosti rada HERA-e.

Naglašeno je da u budućnosti, u idućem izvješću treba uzeti u obzir sve primjedbe kako bi se otklonili spomenuti nedostaci u Izvješću.

U raspravi je istaknuto da je nejasno na koji način HERA vrši svoju ulogu regulatora energetskih djelatnosti, posebice cijene plina unazad 10 godina. Naglašeno je da bi se u Izvješće trebao uvrstiti podatak o konkretnim odlukama koje je HERA donijela u svrhu regulacije cijene energenata. Postavljeno je pitanje o kakvom je incidentu riječ od 8. siječnja 2021., a koji se navodi na 9. strani  Izvješća.

Naglašeno je da je potrebno u Izvješću dati iscrpniji podatak o sudskim sporovima koji su u tijeku. 

Također, član Odbora je zatražio od predstavnika HERA-e da u pisanom obliku dostave podatke o konkretnim mjerama koje je HERA donijela, a koje su imale direktan utjecaj na stabilnost energetskog sustava (posebice na potresom pogođenim područjima), kao i kronološki prikaz procesa razvoja HERA-e od njezinih početaka pa do danas.
Predstavnik HERA-e se obvezao dostaviti tražene podatke u pisanom obliku.

Nadalje, predstavnik HERA-e je naglasio da je Vlada Republike Hrvatske u svom Mišljenju dala smjernice za poboljšanje budućih izvješća, a koje će se svakako uvažiti. Istaknuo je da će se voditi računa i o ostalim iznesenim primjedbama i sugestijama.

U odnosu na poremećaj koji se dogodio 8. siječnja 2021., pojasnio je da je riječ o incidentu koji je doveo do razdvajanja sinkronog područja u dva dijela zbog čega su se morali isključivati dalekovodi. Istaknuo je da, zahvaljujući stabilnosti elektroenergetskog sustava, krajnji korisnici nisu ni osjetili poremećaj u radu sustava. 

Naglasio je da je HERA samo jedan od sudionika u integraciji obnovljivih izvora energije, pri čemu je zadaća HERA-e licenciranje i tehnička integracija. U odnosu na kritiku o izraženoj sumnji u održivost sustava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., pojašnjava da je riječ o velikom broju zahtjeva za priključenje na prijenosnu mrežu u kratkom vremenskom roku, zbog čega je procijenjeno da je takav model priključenja upitno održiv.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
Žarko Tušek