Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj  15. studenoga 2022. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu, koja je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od  19. rujna 2022. godine.  
Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 27. listopada 2022. godine (KLASA:022-03/22-07/257, URBROJ:50301-05/16-22-22), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu.

Uvodno je predstavnik Financijske agencije (dalje: Fina) predstavio Godišnje izvješće za 2021. godinu.  Financijska agencija podnosi godišnje izvješće o svom poslovanju Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru sukladno članku 21. Zakona o Financijskoj agenciji. Osnovni elementi godišnjeg izvješća su: Izvješće poslovodstva, Nefinancijsko izvješće te kao privitci – Izvješće neovisnog revizora i Godišnji financijski izvještaji. Financijska agencija svoja godišnja financija izvješća izrađuje sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Nefinancijsko izvješće izrađeno je sukladno standardima Globalne inicijative za izvještavanje. Fina je Zakonom o računovodstvu imenovana „subjektom od javnog interesa“ te je stoga i obveznik Zakona o reviziji. Reviziju za 2021. godinu obavila je tvrtka Deloitte koja je izdala potpuno pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Fine. 

Poslovanje Fine u 2021. godini obilježila je stabilizacija poslovnog modela prisilne naplate nakon moratorija u 2020. godini te početak implementacije Strategije digitalne transformacije Fine za razdoblje od 2021.-2025. godine.
Operativno poslovanje Fine je u 2021. godini bilo opterećeno problematikom promjene preferencija potrošača uvjetovanom COVID-19 krizom (prijelaz na alternativne načine plaćanja), problematikom akvizicije talenata (posebno IT profila) te pripremnim aktivnostima za Projekt EURO.
Među iskoracima u poslovanju Fine svakako treba istaknuti puštanje u produkciju aplikacije Registar poreznih savjetnika te, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, rad na uspostavi Registra proizvođača s proširenom odgovornosti. Također ističemo kako su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fina u izvještajnoj godini sklopili ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi”, programske platforme putem koje se realizira Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Prihodi Fine za 2021. godinu iznose 990,4 milijuna kuna i veći su za 27% u odnosu na realizaciju prethodne godine najvećim dijelom zbog realizacije prihoda (148 milijuna kuna) od ukidanja pravomoćne presude za spor između Fine i Hrvatske narodne banke iz 2015. godine čime je predmet u 2021. godini vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te povećanja prihoda uslijed stabilizacije poslova provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u 2021. godini za 79 milijuna kuna nakon ukidanja posebnih okolnosti kojima je propisan zastoj nad provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18. listopada 2020. godine. 
Prihodi Fine s izuzetim izvanrednim prihodima po osnovi ukidanja pravomoćne presude u sporu s Hrvatskom narodnom bankom iznose 839 milijuna kuna i realno su veći za 8% u odnosu na realizaciju prethodne godine ponajviše kao rezultat povećanja prihoda od poslova provedbe ovrhe na novčanim sredstvima nakon ukidanja posebnih okolnosti kojima je propisan zastoj nad provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za fizičke osobe do 18. listopada 2020. godine.  
U strukturi ukupno realiziranih prihoda Fine za 2021. godinu: 26%, odnosno 259 milijuna kuna čine prihodi od usluga za financijsku industriju (platno-prometne usluge koje Fina pruža bankama na principu outsourcinga, usluge nacionalnog kliringa te druge usluge za građanstvo i poduzetništvo). 28%, odnosno 282 milijuna kuna čine prihodi od javnih servisa (javne ovlasti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedba izvansudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenje upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenje registara i pružanja informacija te poslovi prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija). 15%, odnosno 146 milijuna kuna čine prihodi od servisa za državu (podrška sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podrška sustavu državne riznice, poslovi za Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika, vođenje poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenje sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica). 10%, odnosno 98 milijuna kuna čine prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja (uloga Fine kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, operativni provoditelj nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, centralnog informacijskog posrednika za e-Račun, komercijalni informacijski posrednik za e-Račun te usluge arhivsko-dokumentacijskog centra). 21%, odnosno 205 milijuna kuna čine ostali prihodi koji obuhvaćaju informacijsko-komunikacijske usluge (smještaj IT opreme, outsourcing infrastrukturnih servisa te uslugu HITRONet-a), prihode od računovodstvenih servisa, financijske prihode, prihode od zakupa poslovnog prostora, prihode od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove.

Rashodi Fine za 2021. godinu iznose 865,4 milijuna kuna i za 12% su veći u odnosu na realizaciju prethodne godine kao rezultat većih troškova osoblja zbog isplaćenih materijalnih prava radnicima u okviru otpremnina za osobno uvjetovane otkaze ugovora o radu, doprinosa u treći mirovinski stup iznad minimalnog iznosa propisanog Kolektivnim ugovorom za radnike Fine, ali i troškova vrijednosnih usklađenja potraživanja po osnovi nenaplaćenih računa prisilne naplate, rezerviranja za sudske sporove i naknadno utvrđenih troškova iz ranijih godina.
U strukturi rashoda još uvijek dominiraju troškovi osoblja i amortizacije koji čine 2/3 ukupnih troškova Fine te se na njih teško može kratkoročno utjecati. Troškovi osoblja čine 48% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 415 milijuna kuna što je više za 5% u odnosu na prethodnu godinu. Fina na kraju 2021. godine broji ukupno 2.809 zaposlenika što je 2% manje (44 radnika manje) u odnosu na 2020. godinu.
Operativni troškovi (troškovi usluga i materijala) čine 24%, odnosno 203 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 6% u odnosu na 2020. godinu uslijed realizacije većih troškova usluga tekućeg održavanja softvera i opreme, investicijskog održavanja zgrada i većih troškova ostalih bankarskih usluga nakon zastoja u provedbi ovrha 2020. godine. 
Troškovi amortizacije čine 15%, odnosno 129 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 8% u odnosu na 2020. godinu. 
Ostali troškovi za 2021. godinu iznose 54,5 milijuna kuna i za 63% su veći u odnosu na realizaciju prethodne poslovne godine uslijed povećanja troškova rezervacije za započete sudske sporove i povećanja porezno nepriznatog PDV-a. 
Ukupna investicijska ulaganja Fine za 2021. godinu iznose 110,3 milijuna kuna i 25% su manja u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine, a kao i u prethodnim godinama, dominantno su obuhvaćala ulaganja u informatičku opremu koja čine 55% ukupno realiziranih investicija.

Ostvarena neto dobit Fine za poslovnu godinu iznosi 102,7 milijuna kuna i veća je za 879% u odnosu na ostvarenu neto dobit 2020. godine prvenstveno zbog povećanja prihoda od ukidanja presude za spor između Fine i Hrvatske narodne banke. Polovica neto dobiti, odnosno 51 milijun kuna uplaćen je u Državni proračun u srpnju 2022. godine.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je izvješće Fine jako detaljno te je u isto uključeno puno informacija. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova  „ZA“  i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                        ZAKLJUČAK                                            

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.