Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 8. listopada 2020. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji  korisnika državnoga proračuna, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. ožujka 2020. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 24. srpnja 2020. godine (KLASA: 022-03/20-12/68, URBROJ: 50301-25/06-20-16), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju 25 korisnika državnog proračuna. Revizija je planirana i obavljena s ciljem izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s propisanim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima i drugim propisima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje. Osim toga, provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošlih revizija. Ukupni prihodi i primici korisnika državnog proračuna obuhvaćenih revizijom iznosili su 58.558.433.266,00 kuna, a rashodi 57.751.298.100,00 kuna. O financijskim izvještajima izraženo je 14 bezuvjetnih i jedanaest uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja također 14 bezuvjetnih i jedanaest uvjetnih mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja te poslovanje korisnika proračuna. 

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da podaci iz financijskih planova koje su usvojila nadležna tijela korisnika proračuna nisu istovjetni podacima iz financijskih planova koji su obuhvaćeni u državnom proračunu. Obrazloženje financijskog plana ne sadrži pokazatelje na kojima se temelji izračun potrebnih sredstava za financiranje određenih aktivnosti. Iz godišnjih izvještaja o provedbi strateških planova pojedinih ministarstava proizlazi da se planirani rezultati ne ostvaruju planiranom dinamikom. U okviru računovodstvenog poslovanja utvrđene su nepravilnosti u vezi s evidentiranjem poslovnih događaja, te popisom imovine i obveza, koje su utjecale na točnost i realnost podataka iskazanih u financijskim izvještajima. Pojedini podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu istovjetni podacima evidentiranim u poslovnim knjigama. Kod dodjeljivanja i korištenja subvencija, pomoći i donacija, nisu uspostavljeni dovoljno učinkoviti kontrolni postupci. Dodaci na plaću zaposlenika financirani iz vlastitih prihoda, nisu isplaćeni u skladu s unutarnjim aktima. Pojedini poslovi iz djelokruga proračunskih korisnika povjereni su vanjskim izvršiteljima na temelju ugovora o djelu, a kod pojedinih, rashodi za naknade prema ugovorima o djelu, bili su veći od 2,0 % osiguranih sredstava za plaće u tekućoj godini. Pojedini korisnici proračuna nisu poduzimali sve raspoložive mjere za naplatu potraživanja ili ih nisu poduzimali pravodobno. Nepravilnosti i propusti u vezi s javnom nabavom utvrđeni su kod manjeg broja subjekata revizije, a odnose se na plan nabave, provođenje postupaka nabave te vođenje evidencija o nabavi. Utvrđene nepravilnosti ukazuju da sustavi unutarnjih kontrola u pojedinim područjima još uvijek nisu zadovoljavajući, odnosno da pojedini poslovni procesi nisu uređeni unutarnjim aktima, odlukama i uputama. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dani su nalozi i preporuke, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima te povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima. 

Osim toga, revizijom su utvrđena područja koja nisu ili nisu dovoljno normativno uređena te korisnici proračuna različito postupaju (donošenje godišnjeg plana rada i godišnjeg izvještaja o radu, pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda proračunskih korisnika, obveza sastavljanja Izjave o prijeboju potraživanja i obveza). Normativno uređenje ovih područja i donošenje jedinstvenih pravila koji bi se primjenjivali u određenim područjima poslovanja, pridonijelo bi transparentnosti financijskog upravljanja i izvještavanja o poslovanju korisnika proračuna. Nadalje, pojedina pitanja koja se odnose na financijske planove proračunskih korisnika (primjena računovodstvenih načela koja se primjenjuju kod izrade financijskih planova, mogućnosti izmjena i dopuna financijskog plana proračunskih korisnika, objava financijskog plana i njegovog izvršenja), uređuju se uputama i okružnicama Ministarstva financija. Državni ured za reviziju predložio je navedena područja urediti Zakonom o proračun, čime bi se povećala transparentnost i osigurala dosljednost u primjeni. Također, skrenuta je pozornost na povećanje obveza zdravstvenih ustanova. Bolničke zdravstvene ustanove duži niz godina imaju poteškoće zbog ostvarenih gubitaka, nedostatka sredstava i nemogućnosti pravodobnog podmirenja obveza, te se pored redovnih sredstava koja se isplaćuju Hrvatskom zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na temelju odredbi Zakona o zdravstvenom osiguranju, u državnom proračunu u okviru financijskog plana Ministarstva zdravstva, osiguravaju i dodatna sredstva za financiranje zdravstva. I pored isplata pomoći, stabilnost poslovanja bolničkih zdravstvenih ustanova nije postignuta te i nadalje nemaju dovoljno sredstava za redovno podmirivanje obveza. Ukupne obveze državnih bolnica su koncem 2018. iznosile 3.244.505.177,00 kuna, a HZZO-a 2.101.324.361,00 kuna, što je ukupno 5.345.829.538,00 kuna. Od navedenih ukupnih obveza, na dospjele obveze odnosi se 1.875.375.561,00 kuna, od čega dospjele obveze državnih bolnica iznose 1.780.094.999,00 kuna, a HZZO-a 95.280.562,00 kuna. Državni ured za reviziju izrazio je mišljenje da probleme u vezi s financiranjem zdravstvenog sustava nije moguće dugoročnije riješiti povremenim pomoćima koje se iz državnog proračuna doznačuju bolničkim zdravstvenim ustanovama, te da treba što prije poduzeti aktivnosti kako bi se osigurali uvjeti za njihovo stabilno i racionalno poslovanje.
  
U raspravi na Odboru navedeno je da ne postoje posljedice za neprimjenjivanje preporuka od strane Državnog ureda za reviziju. Dalje je ukazano na potrebnu reformu zdravstva, koje ima velike dugove. Odgovoreno je da Državnom uredu za reviziju nije cilj traženje nepravilnosti nego traženje uzroka nepravilnosti i njihova otklanjanja. Ako djelatnici Državnoga ureda za reviziju uoče nepravilnosti koji su možda kazneno djelo, takvi se elementi opišu i dostave Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Dalje je u raspravi na Odboru navedeno da Državni ured za reviziju, između ostaloga, prigovara za sitne nedostatke. Odgovoreno je da se Izvješća izrađuju prema međunarodnim revizijskim standardima te se dostavljaju čelniku revidiranog subjekta, koji se očituje na Izvješće. Napomenuto je da uvijek postoji mogućnost prigovora u roku od 8 dana.
Također je zatražena informacija o suradnji Državnog ureda za reviziju s internom revizijom subjekta. Odgovoreno je da Državni ured za reviziju uvijek surađuje s internom revizijom. Državni ured za reviziju obraća pozornost na činjenicu koliko je interna revizija samostalna i u kojoj mjeri se slijede njezine preporuke.

Pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju. Naglašena je važnost dodatnog kontroliranja učinaka programa Ministarstva poljoprivrede. Neuspješni programi se ne trebaju nastavljati te je za nastavak programa potrebno opravdanje na osnovi prethodnih godina. Mnogo sredstava uloženo je iz državnoga proračuna, ali također i iz sredstava fondova Europske unije. Napomenuto je da je učinak programa na poljoprivrednu proizvodnju jako važan. Preporuke Državnog ureda za reviziju su bitne. Istaknuta je važnost uspješnosti poljoprivrede u Republici Hrvatskoj.

 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji korisnika državnoga proračuna 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.