Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, o Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državni ured za reviziju  aktom od 25. ožujka 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom Saboru da prihvati podneseno Izvješće.

U uvodnom izlaganju pomoćnica glavnog državnog revizora istaknula je da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti provedbe mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija) uz osnovni cilj da se ocijeni učinkovitost provedbe mjera utvrđenih Strategijom što je postignuto  kroz ocjenu uspostavljenog zakonodavnog i institucionalnog okvira za provedbu Strategije, uvid u aktivnosti provedbe pojedinih mjera iz Akcijskog plana  te analizu i usporedbu planiranih i ostvarenih pokazatelja, odnosno učinaka. Naglašeno je kako je cilj revizije bio i ocijeniti provedbu Sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o suradnji na području turizma te Ugovora Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o turističkoj suradnji. Naime, revizija je obavljena koordinirano s Državnim zavodom za reviziju Republike Makedonije i Državnim uredom za reviziju Mađarske, a subjekti predmetne revizije bili su Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Međuministarsko stručno vijeće za turizam. Dio Strategije, koju je Hrvatski Sabor usvojio u travnju 2013.godine, je i Akcijski plan sa 26 prioritetnih mjera turističke politike koje se trebaju provesti od 2013. do 2020. godine, s tim da su revizijom obuhvaćene četiri mjere visokog prioriteta i pet mjera srednje visokog prioriteta.

Provedenom revizijom utvrđeno je;
- U Ministarstvu turizma nije ustrojen Samostalni odjel za provedbu i praćenje strategije razvoja turizma. U okviru Ministarstva turizma osnovano je Međuministarsko stručno vijeće radi suradnje između ministarstava i učinkovite provedbe Strategije, koje se nije sastalo od prosinca 2013. do rujna 2015. te u tom razdoblju nije obavljalo zadaće radi kojih je osnovano.
- Usklađivanje i unaprjeđenje zakonodavnog okvira u funkciji jačanja poduzetništva i investicija je mjera najvišeg prioriteta koju treba provesti kako bi bilo moguće realizirati definirane strateške ciljeve. Mjera je djelomično provedena, odnosno dio aktivnosti nije proveden; nije donesen Zakon o povremenim poslovima, izmjene i dopune Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, kao ni izmjene i dopune zakonske regulative vezane uz pomorsko dobro i morske luke.
- Pojedine turističke zajednice nemaju izrađene strateške planove, koji su osnova daljnjeg razvoja i napretka, nije određeno koje tijelo upravljanja u turističkoj zajednici donosi strateške i razvojne planove i na čiji prijedlog. Turističke zajednice sastavljale su strateške dokumente na različite načine, odnosno s različitim sadržajem, a jedinstveni kriteriji za strateško planiranje turističkog razvoja i izradu strateških planova razvoja turizma na županijskoj/lokalnoj razini nisu doneseni.
- Unatoč prepoznatoj važnosti cjeloživotnog učenja, revizijom je ocjenjeno da institucionalni okvir za sustavnu provedbu cjeloživotnog učenja za sve zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu nije uspostavljen.
- Pretpostavke za preustroj sustava turističkih zajednica i izgradnju efikasnog upravljanja turističkom destinacijom koje su preduvjet za ostvarenje strateških ciljeva nisu realizirane. Prvenstveno se to odnosi na donošenje novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma kojim je trebalo redefinirati zadaće i odgovornosti regionalnih i lokalnih turističkih zajednica.
- Strategija predviđa kontinuiranu izradu satelitskog računa turizma i regionalnih satelitskih računa, te osiguranje informacijskih, organizacijskih i međuinstitucionalnih pretpostavi za izradu satelitskog računa, što nije učinjeno.
- Praćenje provedbe Strategije odvija se na dvije razine: praćenje aktivnosti definiranih Akcijskim planom i praćenje ostvarenja ciljeva, te učinaka. Prema Izvješću o provedbi mjera akcijskog plana Strategije određene mjere su realizirane, a druge se provode kontinuirano, odnosno provedba je u tijeku. Planirane veličine su ostvarene za ukupne smještajne kapacitete i novo zapošljavanje, a nije ostvarena planirana veličina prosječne popunjenosti kapaciteta, nadalje za ostvarenje planiranih ciljeva koji se odnose na povećanje atraktivnosti i konkurentnosti, investicije i potrošnju treba intenzivirati aktivnosti kako bi se ciljevi ostvarili.
- U pogledu suradnje na području turizma s Republikom Makedonijom i Mađarskom, utvrđeno je da se Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o suradnji na području turizma nije provodio, za razliku od Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o turističkoj suradnji, koji se provodio i kojim su ostvareni zajednički ciljevi.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući kriterije koji su određeni prema područjima revizije, Državni ured za reviziju ocijenio je da je provedba mjera iz Akcijskog plana djelomično učinkovita. Suradnja na području turizma s Republikom Makedonijom ocijenjena je ne učinkovitom, a suradnja s Mađarskom učinkovita, slijedom čega je potrebno unaprijediti suradnju na području turizma s Republikom Makedonijom pa je u tu svrhu Državni ured za reviziju dao niz preporuka.

U raspravi na odboru iznesena je primjedba jer nalazi revizije ukazuju na niz poteškoća, predložene preporuke nisu prihvaćene, a nedostaci otklonjeni. Od 9 obuhvaćenih mjera svega 4 su provedene, 3 nisu, a 2 mjere samo djelomice provedene. Istaknuta je nužnost donošenja Zakona o turističkom zemljištu i Zakona o pomorskom dobru i lukama. Naglašeno je kako u turističkim zajednicama nedostaje standardizacija postupanja i to prije svega po pitanju plaćanja, odnosno dvostrukog plaćanja boravišnih pristojbi. Odbor je zatražio od Državnog ureda za reviziju dostavu podatke za nenaplaćena potraživanja  po pitanju turističkih članarina i boravišnih pristojbi.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI PROVEDBE MJERA UTVRĐENIH STRATEGIJOM RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. GODINE. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić