Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 10. studenoga 2020.  godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu  na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 55, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 56, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 57 i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 58 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 05. studenoga 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:
 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

U skladu s obvezama preuzetim pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju, a radi implementiranja pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se daljnje usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2017/2455), s učinkom od 1. srpnja 2021. godine. 
Također se predlaže usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/1995 od 21. studenoga 2019. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu odredaba koje se odnose na prodaju dobara na daljinu i određene isporuke dobara na domaćem tržištu (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2019/1995) kako bi se proširile odredbe o poreznim obveznicima koji upravljaju elektroničkim sučeljima kao što su platforme i portali koji omogućuju poreznim obveznicima koji nemaju sjedište u Europskoj uniji obavljanje isporuka dobara u Europskoj uniji.
Predlaže se usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/2235 od 16. prosinca 2019. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost i Direktive 2008/118/EZ o općim aranžmanima za trošarine u pogledu obrambenih napora unutar okvira Unije (dalje u tekstu: Direktiva (EU) 2019/2235) kako bi se izjednačila primjena oslobođenja od PDV-a u pogledu obrambenih napora koji se poduzimaju u okviru Europske unije s oslobođenjem od PDV-a koje se primjenjuje na obrambene napore koji se poduzimaju u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).
Omogućuje se olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15.000.000,00 kuna. Provodi se povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7,5 na 15 milijuna kuna.
Proširuju se mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.

Predlaže se olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7,5 na 15 milijuna kuna. Predlaže se olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima kroz proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu.

Propis se prvenstveno odnosi na porezne obveznike (poduzetnike) kojima se pojednostavljuje poslovanje u vezi s prodajom na daljinu jer se proširuje primjena posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge na sve usluge i na prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, te osigurava da poduzetnici Europske unije posluju u ravnopravnim uvjetima radi čega se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u Europsku uniju čija je vrijednost manja od 22 eura. 

Financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske temeljem usklađivanja s Direktivama teško je procijeniti obzirom da se ne može u potpunosti predvidjeti navike i ponašanje potrošača, međutim za pretpostaviti je da će se u sadašnjim uvjetima povećavati prodaja dobara na daljinu. Stoga se ukupno s te osnove i osnove ukidanja oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz u Europsku uniju pošiljaka čija je vrijednost manja od 22 eura procjenjuje da bi se povećali prihodi državnog proračuna za 250 milijuna kuna u 2021. Nadalje, nije moguće procijeniti niti učinak usklađenja s Direktivom Vijeća (EU) 2019/2235 jer ne postoje podaci o isporukama koje se obavljaju u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15 milijuna kuna ne bi trebalo imati učinaka na državni proračun. Naime, načelno je pretpostavka da će samo nastati određeni pomak u trenutku obveze plaćanja PDV-a u odnosu na trenutak prava na odbitak pretporeza, što bi moglo rezultirati određenim odstupanjima koja bi mogla imati trenutni pozitivan ili negativan učinak, u konačnici učinak bi trebao biti neutralan. Učinak proširenja mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu trebao bi biti neutralan na prihode državnog proračuna.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o  porezu na dobit

Zakonom se predlaže smanjenje porezne stope za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna,  s 12% na 10%.  Smanjuju se porezne stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, s 12% na 10% te se smanjuje i stopa poreza po odbitku s 15% na 10% pri isplati naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša). Utvrđuju se porezni priznati rashodi kreditnih institucija za otpise potraživanja od građana i poduzetnika. Propisuje se obveza redovitog usklađenja transfernih cijena vezano uz cijene i ugovore između povezanih osoba. 

Također je napomenuto da se Zakon mijenja, s obzirom da je uočena  mogućnost i potreba za daljnjim poreznim rasterećenjem malih i srednjih poreznih obveznika,  odnosno onih koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna te se stoga smanjuje porezna stopa s 12% na 10%. S obzirom na izmjene propisa o oporezivanju dohotka koji predviđa smanjenje porezne stope za dohodak od kapitala ostvarenog po osnovi dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10%, potrebno je radi izjednačavanja poreznog položaja inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe smanjiti stopu poreza po odbitku s 12% na 10%, a time se postiže i veća konkurentnost gospodarstava.
Zbog problema s naplatom kreditnih plasmana i negativnih efekata koji nastaju zaduženošću građana i poduzetnika, a kako bi se kreditne institucije potaknule da u što većoj mjeri provedu konačne otpise potraživanja od građana i poduzetnika umjesto prodaje kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja, potrebno je propisati odredbe prema kojima bi se na jednostavniji i efikasniji način utvrdili porezno priznati rashodi otpisa. 
Uočeno je da porezni obveznici koji primjenjuju odgovarajuće metode transfernih cijena za utvrđivanje nepristrane transakcije (cijene, podjela dobiti) između povezanih osoba, načelno tuzemnih i inozemnih, ne provode redovito potrebna usklađenja kako bi cijene i ugovorni odnosi između povezanih osoba u svakoj godini bili utvrđeni prema načelu nepristrane transakcije. 
Izmjene Zakone prvenstveno se odnose na poduzetnike i investitore te se očekuje kako će provođenje ovog propisa smanjiti porezno opterećenje malih i srednjih poreznih obveznika, poduzetnika, te kako će snižavanje stope poreza po odbitku u određenoj mjeri povećati konkurentnost gospodarstva. Također, zbog obveze provođenja usklađenja transfernih cijena očekuje se sprečavanje nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprečavanje sudskih ili arbitražnih postupaka. Kada je riječ o odredbi koja se odnosi na otpise potraživanja od strane kreditnih institucija, očekuje se kako će ovaj propis utjecati na poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika i to konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja. Tako se ovim izmjenama na indirektan način daje poticaj građanima i poduzetnicima, stoga bi primjena iste trebala  imati pozitivne financijske i društvene posljedice. 
Ovim izmjenama očekuje  se dodatno porezno rasterećenje u cilju poticaja gospodarstvu općenito, a posebno malih i srednjih poreznih obveznika. Obzirom da će od 2021. godine veći broj poreznih obveznika prilikom utvrđivanja godišnje porezne obveze koristiti poreznu stopu od 10%, a ne od 12%, očekuje se kako će zbog toga prihodi s osnove poreza na dobit biti manji za 125 milijuna kuna.  

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  porezu na dohodak

Zakonom se predlaže snižavanje  porezne stope s 24% na 20%, s 36% na 30% te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja. Definira se porezni položaj nacionalne naknade za starije osobe uređene posebnim propisom. Ujednačuje se godišnji obračun za sve porezne obveznike odnosno ukida oporezivanje godišnjom stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. Pojednostavljuje se prijava dohotka od imovine odnosno predlaže se da se dohodak od imovine po osnovi najma/zakupa smatra prijavljenim dostavom isprava od javnih bilježnika te se tako postiže dodatno administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Povećava se  stopa poreza na dohodak s 50% na 100% po osnovi ostvarene razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) odnosno jače  će se oporezivati postupci koji nisu u skladu sa zakonskim propisima, s obzirom da je stopa poreza na dohodak smanjena s 36% na 30% uključujući i tako ostvaren dohodak. Proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima, članovima uprave i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika. Usklađuje se oporezivanje primitaka studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga s posebnim propisom kojim se uređuje obavljanje studentskih poslova. Također će se propisati da se primicima od nesamostalnog rada ne smatra trošak cijepljenja  protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja.

Predloženim izmjenama u okviru nastavka poreznog rasterećenja utjecat će se na dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak, porezno će se rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak te kako bi se smanjila porezna evazija. Zbog uvođenja nacionalne naknade za starije osobe, kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, cilj je definirati porezni tretman te naknade kako bi se pojačala pravna i materijalna sigurnost osoba koje ostvaruju pravo na istu. Stoga se za nacionalne naknade za starije osobe proširuje obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i primitaka koje se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Ujednačavanjem godišnjeg obračuna za sve porezne obveznike odnosno ukidanjem oporezivanja godišnjom stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, s obzirom na predloženo smanjenje stopa oporezivanja godišnjeg poreza, a kako se već povećala porezna osnovica za oporezivanje po stopi 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna, postići će se dodatna jednostavnost i pravednost poreznog sustava.

Povećanjem poreza  na  dohodak  ostvarenog po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) odnosno jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima cilj je djelovati odvraćajuće od takvih postupaka. 

Propisivanjem obveze dostave podataka javnim bilježnicima ovjerenih isprava o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina poreznih obveznika pojednostavljuje se  prijava dohotka od imovine po toj osnovi odnosno postiže se dodatno porezno rasterećenje poreznih obveznika.

Procjenjuje se smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,99 milijardi kuna od čega se procjenjuje da se 1,67 milijardi kuna odnosi na smanjenje stope s 36% na 30% te smanjenje stope s 24% na 20% i to za dohodak ostvaren s osnove nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Smanjenjem stope s 12% na 10% kod dohotka od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje u paušalnom iznosu prihodi će se smanjiti za 20 milijuna kuna dok se ostatak smanjenja prihoda odnosi na smanjenja stopa kod konačnih dohodaka.

        
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
 
Zakonom se propisuje  visina blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika kako bi se obveznicima fiskalizacije koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom, omogućilo upravljanje istom.

Tijekom  godina primjene fiskalizacije pokazalo se da zakonski propisana visina blagajničkog maksimuma utječe na poslovanje obveznika fiskalizacije. Naime, sukladno Zakonu obveznici fiskalizacije su obvezni položili utržak gotovog novca iznad propisanog iznosa blagajničkog maksimuma na otvorene račune u bankama pri čemu, u tom dijelu, mogu imati određene troškove. 

Također se predlaže dati ovlast ministru financija da pravilnikom propiše visinu blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika. 

Zaključno je rečeno da će se u praksi  postići fleksibilnije i brže reagiranje na promjene koje prate poslovanje obveznika fiskalizacije, te smanjenje troškova poslovanja. 

U raspravi na Odboru između ostaloga podržan je peti krug poreznog rasterećenja. Pohvaljeno je Ministarstvo financija za poštivanje programa Vlade Republike Hrvatske uslijed krize uzrokovane pandemijom. Navedeno je da je dobro regulirati otkup potraživanja kod kreditnih institucija. Postavljeno je pitanje o otpisu potraživanja kod banaka u iznosu od 85%, a ne više u iznosu od 50%, te je zatražena informacija o motivaciji banaka za takav otpis. Također je napomenuto da su neka hrvatska poduzeća preživjela pandemiju, ali su propali zbog poreznih dugova. Odgovoreno je da je način rješavanja poslovanja gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj u kontekstu položaja Republike Hrvatske u Europskoj uniji i na svjetskoj razini. Republika Hrvatska je dobar dio propisa iz Europske unije morala prihvatiti zbog zahtjeva članica Europske unije ili same Europske unije kod pridruživanja. Hrvatska narodna banka nadzire kreditne institucije na temelju Zakona o kreditnim institucijama te se u Prijedlogu zakona samo regulira porezni otpis. Prisilne naplate potraživanja iziskuju velika sredstva. Ponekad se sudski sporovi protežu više od 20 godina, a nakon toga slijedi naplata potraživanja i sudske ovrhe. Ovim Prijedlogom zakona želi se smanjiti prodaja potraživanja od strane banaka. Ukoliko se konačno otpiše dug, banke taj dug više ne mogu prodati. Peti krug poreznog rasterećenja iznosi 1,865 milijardi kuna na neto principu. Napomenuto je da će se Fond za izravnanje u potpunosti prepustiti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te će se sam Fond izravno puniti iz državnoga proračuna.
U raspravi na Odboru navedeno je da je Republika Hrvatska na dnu europske ljestvice po ekonomskoj snazi  što je cijena nezavršene tranzicije u Republici Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka mora nadzirati banke. Navedeno je da je u upravama banaka u Republici Hrvatskoj sve više hrvatskih državljana zamijenjeno stranim državljanima, kojima hrvatski interesi nisu prioritet.
Postavljeno je pitanje o porastu prihoda od PDV-a za vrijednosti proizvoda ispod 22 eura u praćenom razdoblju. Odgovoreno je da projekcija iznosi 250 milijuna kuna dodatnih godišnjih prihoda za državni proračun. Prilikom uvoza proizvoda u vrijednosti do 22 eura će se plaćati PDV Republici Hrvatskoj. Trenutno se plaća PDV europskoj zemlji npr. Njemačkoj ili Nizozemskoj, gdje se skladište proizvodi. Navedene zemlje imaju velike uvozne luke, gdje se proizvodi skladište i nakon toga prodaju u Republiku Hrvatsku. Sada su svi kanali prodaje izjednačeni. Osniva se one-stop-shop na razini Europske unije. Prodaja na daljinu je jako porasla. 
Također je navedeno da je provedeno daljnje porezno rasterećenje unatoč krizi, dakle ukupno pet ciklusa porezne reforme. Istaknuto je da je broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prevelik. Komentirano je da ukoliko se jedinice neće adekvatno kompenzirati, biti će u velikim problemima te neće moći povući sredstva iz fondova Europske unije. Napomenuto  je da je poslana jasna poruka da se s poreznim rasterećenjem kod poreza na dohodak čuva hrvatska struka te ih se za svoje znanje i kompetenciju nagrađuje.
Navedeno je je da je potrebita reforma lokalne uprave te da je 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preveliki broj za Republiku Hrvatsku. Navedeno je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebale napraviti rezove i smanjiti rashode, a ne dobiti kompenzacijske mjere.
Odgovoreno je da 74% od prihoda od poreza na dohodak ide jedinicama lokalne i  područne (regionalne) samouprave te 20% ide županijama. Kod europskih projekata  potrebito je sufinanciranje od strane jedinica lokalne i  područne (regionalne) samouprave. Ukoliko nemaju sredstva na raspolaganju, ne mogu sufinancirati sredstva iz fondova Europske unije te će doći do problema.
Dalje je naglašeno da porezno rasterećenje u iznosu od više od 10 milijardi kuna ima veliko značenje za građane i poduzetnike. Promijenila se ukupna osnovica od 210.000 kuna na 360.000 kuna kod poreza na dohodak. Ukupni prag jako je povećan, dohoci se povećavaju te se potiče osobna potrošnja građana. Također postoje kod poreza na dohodak neoporezivi primici kao poticaj poduzetnicima za nagrađivanje zaposlenika. Takvi porezno priznati odbici će ovu godinu iznositi preko 4,2 milijardi kuna neoporezivih primitaka. Navedeno je da je ovo kvalitetan prijedlog za povećanje razine dohotka.

Odbor je raspolagao s mišljenjem Pučke pravobraniteljice o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Predstavnici predlagatelja upoznati su s mišljenjem.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu  na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 55, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 56, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 57 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 58  provede objedinjenu raspravu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.