Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici održanoj 5.veljače 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, prvo čitanje, P.Z.E. br. 829, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Republika Hrvatska uputila 4. srpnja 2019. zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (dalje u tekstu: ERM II). Uz pismo namjere dostavljen je i Akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Republika Hrvatska provesti do svibnja 2020. kada se očekuje donošenje odluke Europske središnje banke o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom.

Cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) je omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke (dalje u tekstu: ESB) sa Hrvatskom narodnom bankom (dalje u tekstu: HNB), kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.

Predviđa se da Hrvatska narodna banka primjenjuje Smjernicu ESB-a umjesto Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Središnjim bankama koje nisu članice Eurosustava dana je mogućnost da primjenjuju Smjernicu ESB-a uz nacionalnu valutu, dakle i prije uvođenja eura. To su učinile Slovačka, Estonija i Latvija, koje su kasnije i uvele euro, te Poljska i Švedska koje Smjernicu ESB-a primjenjuju uz nacionalnu valutu.

Uvođenje Smjernice ESB-a posljedično utječe na potrebu izmjena relevantnih članaka zakona koje se odnose na opće pričuve i izračun dobiti (gubitka) HNB-a kao i na potrebu uvođenja kategorija revalorizacijskih računa, rezervacija za rizike. Unutar kapitala više ne bi postojale opće i posebne pričuve već samo opće koje se formiraju radi pokrića općih rizika poslovanja HNB-a. Sukladno Smjernici ESB-a nerealizirani dobici po tečajnim razlikama i promjeni tržišnih cijena ne ulaze u Izvještaj o dobiti ili gubitku odnosno ne ulaze u izračun financijskog rezultata.
Mijenja se raspored dobiti i pokrivanja gubitka HNB-a. Dobit HNB-a se raspoređuje u omjeru 20%-80% i to na način da se 20% iskazane dobiti raspoređuje u opće pričuve HNB-a dok se preostalih 80% iskazane dobiti raspoređuje u korist državnog proračuna. Međutim, ako su opće pričuve niže od propisanog donjeg iznosa, u opće pričuve rasporedit će se, odlukom Savjeta HNB-a, iznos dobiti potreban za dostizanje donjeg iznosa općih pričuva. Gubitak bi se
i dalje najprije pokrivao iz općih pričuva HNB-a, a ako je gubitak veći od iznosa općih pričuva, iznos gubitka koji prelazi visinu općih pričuva pokrit će se iz dobiti narednih godina.

Uvodi se mogućnost da kamatna stopa za novčana sredstva koja je HNB primio u depozit bude negativna. Dosadašnji zadatak HNB-a, koji je bio definiran kao pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini, proširen je na način da se isti ostvaruje provođenjem makrobonitetne politike, koju HNB provodi djelujući u skladu s pravnim aktima Europske unije, njezinih institucija i tijela. S navedenim je prilagođena i nova nadležnost guvernera HNB-a. Područje upravljanja međunarodnim pričuvama bi se reguliralo na način da se više ne bi navodili pojedinačni oblici imovine ulaganja i minimalno potrebni kreditni rejtinzi ulaganja, već se međunarodne pričuve definiraju kao svi oblici imovine u stranoj valuti i plemenite kovine. Uvode se sigurnosne provjere u selekcijski postupak prilikom postupka zapošljavanja za pojedina sigurnosno rizična radna mjesta. Temeljnu sigurnosnu provjeru kandidata provodila bi agencija nadležna za sigurnosnu provjeru tj. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i to na zahtjev HNB-a. Uređuje se konsolidacija financijskih izvještaja HNB-a na način da se propisuje konsolidacija financijskih izvještaja društava u kojima HNB ima većinski udio u kapitalu, ako su ta društva pojedinačno ili skupno značajna za financijske izvještaje.

Daje se ovlast HNB-u da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna, te da uz suglasnost Jedinstvenog sanacijskog odbora donese provedbene akte za primjenu  odredaba smjernica Jedinstvenog sanacijskog odbora.

Nove ovlasti Savjeta HNB-a su: odlučivanje da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti te odlučivanje o davanju prijedloga za otvaranje postupka sanacije nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o pokretanju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije.

Nove ovlasti guvernera su: provođenje makrobonitetne politike i donošenje podzakonskih propisa, preporuka, odluka i rješenja iz područja makrobonitetne politike. Također propisuje pobliže uvjete i način provedbe sanacijskog nadzora te postupak nalaganja mjera prema kreditnim institucijama u postupku sanacijskog nadzora i donosi rješenja u postupku sanacijskog nadzora nad kreditnim institucijama.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o automatskom ulasku Republike Hrvatske u eurozonu nakon ispunjavanja svih uvjeta. Odgovoreno je da Republika Hrvatska do srpnja 2020. ulazi u ERM II nakon Odluke Upravnog vijeća Europske središnje banke, Eurogrupe i Danske. Tada Europska središnja banka određuje paritetni tečaj. Ulaskom u ERM II ulazimo u bankovnu uniju, te odmah moramo uplatiti sredstva u Sanacijski fond.
Republika Hrvatska će u ERM II biti barem dvije godine. Time će Republika Hrvatska najranije 1. siječnja 2023. godine ući u eurozonu. Prije ulaska moramo donijeti Zakon o euru i Zakon o konverziji te na taj način možemo utjecati na konačni ulazak u eurozonu. Postoji također diskrecijsko pravo države da odustane od bliske suradnje sa Europskom središnjom bankom prije uvođenja eura.

Postavljeno je pitanje o povoljnosti paritetnog tečaja za građane Republike Hrvatske. Odgovorno je da kod paritetnog tečaja nema dobitnika, kao i gubitnika, već se koristi prosječno kretanje tečaja kune prema euru.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (5 glasova  „ZA“  i  2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.