Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, prvo čitanje, P.Z.E. br. 556

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 62. sjednici, održanoj 16. siječnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2018. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je cilj izrade Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma usklađivanje zakonodavstva RH s odredbama 5. Direktive (EU) 2018/843, koja propisuje niz mjera za djelotvornije sprječavanje financiranja terorizma i osiguravanje veće transparentnosti financijskih transakcija i stvarnog vlasništva poslovnih subjekata, te s preporukama MONEYVAL-a iz srpnja 2018. Najvažnija pitanja koja se uređuju Prijedlogom zakona jesu da se hrvatsko zakonodavstvo uvode nove definicije i obveznici (definicije virtualnih valuta, virtualne imovine i pružatelja skrbničke usluge novčanika te novi obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma postaju pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta (tj. kovanica i novčanica koje su određene kao zakonsko sredstvo plaćanja), te pružanjem skrbničke usluge novčanika, radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta). Važna novina je i da se uređuje javni pristup Registru stvarnih vlasnika. Naime, u cilju osiguranja transparentnosti u pogledu stvarnog vlasništva i kontrolnih struktura trgovačkih društava, javnosti će, sukladno Zakonu, i uz uvažavanje Uredbe o zaštiti osobnih podataka (tzv. GDPR Uredba), biti dostupni podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba, a koji podaci će se nalaziti u Registru stvarnih vlasnika. Uz već propisanu dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima nadležnim državnim tijelima (Uredu za sprječavanje pranja novca, Poreznoj upravi, Carinskoj upravi, MUP-u, DORH-u, USKOK-u, SOA-i, HNB-u HANFA-i i dr.), omogućavanje javnog pristupa informacijama o stvarnom vlasništvu će pružiti dodatna jamstva i informacije trećim osobama koje žele poslovati s pojedinim trgovačkim društvima. Sukladno 5. Direktivi, države članice mogu odlučiti da se informacije koje se čuvaju u registrima stvarnih vlasnika stave na raspolaganje (javnosti) uz uvjet registracije putem interneta i plaćanja naknade, koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra, a što će se do kraja 2019. propisati Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika. Isto tako, na razini Europske unije planirano je povezivanje svih nacionalnih registara stvarnih vlasnika putem središnje europske platforme. Među ostalim, zakonom se uređuje objava popisa istaknutih dužnosti, i to na internetskim stranicama Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, kao i međunarodna suradnja Ureda, te suradnja Ureda i nadzornih tijela. 

U raspravi na Odboru zatraženo je pojašnjenje vezano za objavu popisa izloženih osoba, na što je pojašnjeno da se radi o popisu istaknutih dužnosti (ne imena i prezimena), primjerice, predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministri i dr., a vodit će ga Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Također, zatražena je informacija je li se i dosad radila Nacionalna procjena rizika. Kako je odgovoreno, Nacionalna procjena rizika je rađena uz sudjelovanje širokog kruga sudionika, no zasad nije bilo sumnji u postojanje zločinačkih udruženja međunarodnog ranga koje bi se bavilo pranjem novca u Republici Hrvatskoj. S tim u vezi, istaknut je podatak kako je Republika Hrvatska u 2018. godini među deset zemalja koje imaju dobro utvrđene mehanizme za sprječavanje pranja novca. U raspravi je naglašena dobra međusobna suradnju dionika koji su važni u provođenju ovoga zakona. Posebno je pohvaljen rad Ureda za sprječavanje pranja novca temeljem na nizu donesenih zakona iz tog područja u prethodnom razdoblju te je izneseno mišljenje da poziciju Ureda i dalje treba jačati i zadržati njegovu samostalnost. Kad je riječ o Registru stvarnih vlasnika, pozdravljen je iskorak u smislu dostupnosti podataka o stvarnim vlasnicima, što dosad nije bio slučaj. S tim u vezi, postavljeno je pitanje radi li se, u smislu dostupnosti, o iskoraku koji je već bio predložen prilikom zadnje izmjene zakona, na što je pojašnjeno da tada još nije bila donesena Direktiva s kojom se usklađuje ovaj zakon te u tom trenutku nije bio poznat njezin obuhvat, a pri čemu treba uvažavati i Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka. Također, govoreći o sredstvima koja je potrebno osigurati za primjenu zakona, istaknuto je kako će Registar operativno voditi Financijska agencija, bez dodatnih troškova, budući da potrebni podaci već postoje u sustavu, koji će se sada moći koristiti i na ovaj način te je izraženo uvjerenje da će se i ovim promjenama pridonijeti još uređenijem sustavu. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.


PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.