Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dobit s Konačnim  prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Hrvatski sabor je na sjednici 19. lipnja 2015. usvojio „Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor“ prema kojima je potrebno, zbog većeg broja ranijih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit, pristupiti izradi novog Zakona o porezu na dobit. Međutim, ovim se prijedlogom Zakona predlaže dopuna Zakona o porezu na dobit po hitnom postupku (što je suprotno spomenutim nomotehničkim pravilima) s obzirom da se radi o EU zakonu odnosno prijenosu pravne stečevine Europske unije, a što je bilo planirano za IV. kvartal 2015., no zbog objektivnih razloga nije moglo biti izvršeno (Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora od 25. rujna 2015. godine).
Direktivom Vijeća 2015/121/EU od 27. siječnja 2015. (SL L 21/1 od 28. siječnja 2015.) izmijenjena je Direktiva Vijeća 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, stoga se Zakonom o dopunama Zakona o porezu na dobit: dalje Zakon) izvršava obveza usklađivanja. Direktiva Vijeća 2011/96/EU propisuje neoporezivanje prihoda od dividendi i udjela u dobiti te neoporezivanje isplate dividendi i udjela u dobiti porezom po odbitku, za povezana društva unutar EU.
Uočeno je niz zlouporaba, naročito od strane velikih multinacionalnih kompanija primjerice; raznim umjetnim aranžmanima, transakcijama, stvori se dobit u društvu u državi koja ima manju poreznu stopu, potom godišnja zarada završi kod matice kao dividenda, a zapravo je trebala biti prihod matice od djelatnosti. Ili, ugovaraju se aranžmani (umjetne konstrukcije) koje imaju učinak međusobnog prebijanja ili poništavanja, kružnih transakcija te se dobit prebaci u društvo koje ima porezni gubitak ili koristi poreznu olakšicu, a naknado se isplati dobit matici i to neoporezivo i sl.

Predloženim Zakonom u sustav poreza na dobit uvodi se minimalno pravilo protiv zlouporabe koje će se primijeniti na sve obveznike poreza na dobit pri utvrđivanju prava na umanjenje porezne osnovice, porezne obveze i izuzeća od oporezivanja, dakle proširen je obuhvat odredbi Direktive obzirom da se ista bavi rezidentima i nerezidentima samo unutar Europske unije, na sve porezne obveznike. Nacrt prijedloga Zakona bio je objavljen u cilju savjetovanja sa zainteresiranom javnošću od 12.- 29. studenoga 2015. U tom razdoblju nisu zaprimljene primjedbe zainteresirane javnosti.
U raspravi na Odboru iznijet je stav kako su hrvatski poduzetnici nekonkurentni u odnosu na međunarodne tvrtke te je u cilju olakšavanja njihovog poslovanja i poboljšanja konkurentnosti potrebno provesti sustavnu analizu i cjelokupnu reformu nacionalnog poreznog sustava. Naglašeno je da je hrvatski porezni sustav prepun arbitrarnosti što je jedan od glavnih problema hrvatskog gospodarstva.

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (sa 7 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić