Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Prijedlog zakona o osiguranju depozita, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. srpnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Hrvatska udruga banaka (HUB) uputila je Odboru za financije i državni proračun pisane komentare i prijedloge na tekst Konačnog prijedloga zakona o osiguranju depozita, a Hrvatska gospodarska komora predložile je amandmane na članak 5. stavak 3., te na stavak 6. istoga članka.    

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se sukladno obvezi kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, predlaže donošenje ovoga Prijedloga zakon o osiguranju depozita radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita. Osim toga ovim Prijedlogom zakona dodatno se uređuju pojedina područja osiguranja depozita kod kreditnih institucija na temelju dosadašnjih iskustava u primjeni važećeg Zakona.
      
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

-Iznijeti su i dodatno obrazloženi komentari i prijedlozi HUB-a te je, osim ostalog,
istaknuto da nema potrebe da se ovaj Zakon donese po hitnim postupkom, jer iako Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita predviđa prenošenje u nacionalna zakonodavstva do 3.07. 2015. godine, potrebno je spomenuti da čak desetak zemalja članica EU još nije prenijelo niti Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava za koju je rok bio 1.01.2015. a Hrvatska je obvezu ispunila kad je 20.02.2015 donijela Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, te odgovarajuće izmjene Zakona o kreditnim institucijama. Stoga je predloženo da se još jednom razmotri mogućnost da Zakon ide u redovnu proceduru, te se nakon još jednog razdoblja konzultacija donese najesen, još uvijek među “najbržima” u EU. Osim toga u prilog tom prijedlogu istaknuto je da paralelno s ovim Zakonom treba donijeti i novi Zakon o Agenciji za osiguranje depozita koji je suštinski povezan s ovim Zakonom,a koji još nije u saborskoj proceduri.

Ovaj Zakon je dobro usklađen s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita osim nekoliko detalja koje treba još doraditi i poboljšati usklađenost s navedenom Direktivom. Glavni problem sastoji se u tome da je ciljana razina Fonda osiguranja depozita (članak 14.), iako je minimum ciljane razine koji predviđa Direktiva 0,8% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija, u Hrvatskoj je taj minimum postavljen na 2,5% do srpnja 2024. godine. To je zasigurno previsoko, jer je čak tri puta više od minimuma iz Direktive, a hrvatski bankovni sustav sigurno nije toliko rizičniji od drugih zemalja članica, nego je dapače od strane međunarodnih institucija potvrđena njegova sigurnost i stabilnost, ne samo zbog visoke kapitalne adekvatnosti. Kakvu poruku ovakvim pristupom šaljemo međunarodnim ulagačima? No, ako je ipak želja zadržati razinu od 2,5%, možda je iznad nekog iznosa uputno usporiti ritam punjenja, sve dok se ta razina drži iznad određenog praga (npr. 1,6% što je dvostruki minimum EU). Poznato je da je premija od 0,08% tromjesečno jedna od najviših u EU, a ako je pokrivenost dovoljna u pravilu se treba predvidjeti smanjenje premije. Slično članku 14. st.3 ovog Zakona, može se predvidjeti da, iznad spomenutog praga, cilj je doseći 2,5% u roku od šest godina, te odmah smanjiti premiju kako bi se ciljani iznos dosegao po isteku perioda. Ako bi se Fond u bilo kojem času spustio ispod tog praga, vraća se "puna" premija. Iz navedenih razloga predlaže se da se jednostavno trenutno obustave uplate u Fond koji raspolaže sa dovoljno sredstava po svim kriterijima, kako bi se smanjilo opterećenje banaka za sada nepotrebnim uplatama. Naravno, banke su zainteresirane da plaćaju što manje obveza a država sada nema razloga inzistirati na maksimalnoj, jednoj od najviših stopa premije osiguranja u Europi, posebno iz razloga što sredstva uplaćena s tog osnova više nisu prihod državnog proračuna i ne utječu više na smanjivanje deficita. Sada su to sredstva banka koje služe za sanaciju i spašavanje banaka i obeštećenje deponenata tih bankovnih institucija.

U vezi Premija za osigurane depozite (čl. 21.) istaknuto je da nije potrebno izrijekom staviti visinu premije u tekst zakona nego da nju odredi Agencija sukladno visini sredstava u Fondu i željenom ritmu punjenja. Moguće je, ako se želi, ostaviti samo najvišu moguću stopa kao 0,08% tromjesečno, a da konačnu visinu stope, sukladno stavku 1, 8, 10 i 15, određuje Agencija.

Hrvatska gospodarska komora predložila je amandman da se u članku 5. stavak 3. briše točka 12., kako bi tražbine klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društava za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala sredstva moraju smatrati prihvatljivim depozitom. U obrazloženju se ističe da je investicijsko društvo zakonski „prisiljeno“ otvoriti račune u kreditnim institucijama, bez ikakvih određenih kriterija prema kojima bi biralo „sigurnu“ kreditnu instituciju, međutim, ne može omogućiti svojim klijentima zaštitu kakvu predviđa navedeni Pravilnik i Zakon o tržištu kapitala, odnosno zaštitu kakvu kreditne institucije omogućuju svojim klijentima. U istom članku predložena je izmjena stavka 6. kako bi se osigurala jednaka zaštita svim sudionicima tržišta kapitala, odnosno omogućilo klijentima (fizičkim osobama, malim klijentima koji uživaju zaštitu sukladno svim europskim i domaćim odredbama) jednaku zaštitu neovisno preko koga trguju. Naime, potrebno je omogućiti konkurentne uvjete investicijskim društvima, počevši od mogućnosti da se imovina njihovih klijenata zaštiti na isti način kao i klijentima kreditnih institucija.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su primjedbe i prijedlozi HUB-a, koji se tiču kapacitiranosti Fonda osiguranja depozita u ovom trenutku neprihvatljivi iz razloga što je prvi i osnovni cilj ovoga Fonda zapravo uspostava instrumenta čija je svrha zaštita građana odnosno deponenata. U vezi prijedloga amandmana HGK koji se odnosi na tražbine klijenata investicijskog društva istaknula je, da su odredbe članak 5. Konačnog prijedloga zakona napisane na način da su isključeni, ali samo ukoliko je uključen sustav zaštite ulagatelja i to u skladu sa Zakonom koji uređuje tržište kapitala. Naime, cilj je da u nastupu osiguranog slučaja ne bi došlo do naplate iz dva fonda, iz Fonda osiguranja depozita i Fonda za zaštitu ulagatelja. Osim toga u članku 6. ovoga Zakona dodatno je propisano da će ministar financija pravilnikom detaljnije urediti nađin vođenja evidencija u svrhu utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika i iznosa sredstava gdje bi se sve te situacije,kad su u pitanju  povjerenički računi, još detaljnije uredile podzakonskim propisima.
      
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova“za“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

                            ZAKONA O OSIGURANJU DEPOZITA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.