Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 2. prosinca 2014. godine, predmetna Izvješća, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 3. studenoga 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnim Izvješćima u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo je, između ostalog, da je predmet revizije provedba aktivnosti tijela nadležnih za uspostavu sustava gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske, u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. – 2015. godine. Ugovorom o pristupanju EU Republika Hrvatska se obvezala osigurati postupno smanjivanje otpada odloženog na postojeća neusklađena odlagališta na način da odlaže do 31. prosinca 2013. najviše do 1 710 000 tona, do 31. prosinca 2014. do 1 410 000 tona, do 31. prosinca 2015. do 1 210 000 tona, do 31. prosinca 2016. do 1 010 000 tona, a do 31. prosinca 2017. najviše do 800 000 tona. Ukupno odložene količine svih vrsta otpada na odlagalištima u Republici Hrvatskoj na koncu 2010. iznose 1 995 954 tona, na koncu 2011. iznose 2 032 808 tona, na koncu 2012. iznose 1 934 684 tona, a na koncu 2013. iznose 2 054 218 tona. Odložene količine svih vrsta otpada na odlagalištima su na koncu 2013. veće od planiranih i dopuštenih za 344 218 tona ili 20,1%. Državni ured za reviziju predlaže provoditi aktivnosti radi uspostave cjelovitog sustava odvojenog skupljanja otpada u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom čime bi se povećale količine odvojeno skupljenog, recikliranog i obrađenog komunalnog otpada. Također, predlaže poduzimanje aktivnosti smanjivanja količine odloženog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima, kako bi se ostvarili ciljevi određeni Strategijom i Planom gospodarenja otpadom, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i međunarodnim obvezama.
Državni ured za reviziju je obavio 21 reviziju učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona. Koncem 2013., na području Republike Hrvatske prema prostorno planskoj dokumentaciji bilo je 1 308 poduzetničkih zona, kojima su osnivači 515 jedinica lokalne samouprave i tri županije. Poduzetnička aktivnost se koncem 2013. odvijala u 451 poduzetničkoj zoni, odnosno u 34,5%, u kojima je 69 303 zaposlenika. Državni ured za reviziju je ocijenio da učinci osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu dovoljno učinkoviti, te je predložio određene preporuke u cilju povećanja učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona.

Državni ured za reviziju je u 83 od ukupno 92 trgovačka društva obuhvaćena revizijom, utvrdio nepravilnosti i propuste u vezi postavljanja poslovnih ciljeva. Strateški plan nije donijelo 59 društava, a 16 nije donijelo godišnje programe rada i planove poslovanja. U 86 od ukupno 92 trgovačka društva utvrđene su nepravilnosti i propusti vezani uz mjerenje poslovnih rezultata. Od 92 trgovačka društva 45 nije s osnivačima uredilo financiranje poslovanja,a 36 nije postiglo zadovoljavajuće rezultate poslovanja i pokazatelje uspješnosti poslovanja. Državni ured za reviziju je predložio, osim ostalog, urediti s osnivačima financiranje poslovanja društva, definirati opseg i vrstu aktivnosti koje se očekuju od društava te razmotriti broj i strukturu zaposlenika potrebnih za realizaciju tih aktivnosti. Također je ocijenio da društva nisu bila dovoljno učinkovita u postizanju rezultata i ostvarivanju ciljeva poslovanja. Utvrđene su nepravilnosti i propusti koje je potrebno otkloniti kako bi se povećala učinkovitost postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja.

Državni ured za reviziju je obavio deset revizija učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske za 2011. – 2013. Prema izvješćima društava, ukupna vrijednost javne nabave je iznosila 17.453.129.837,00 kuna. Nepravilnosti utvrđene kod planiranja javne nabave se odnose na pisane naputke, procedure i planove nabave. Kod svih deset društava obuhvaćenih revizijom utvrđene su nepravilnosti u području planiranja nabave. Uočeni su nedostaci i propusti u provedbi postupaka javne nabave te postupanja koja nisu u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. U osam trgovačkih društava utvrđene su nepravilnosti u području praćenja izvršenja i provedbe ugovora. Kontrole nabave koje osiguravaju zakonitost i pravilnost postupka nabave nisu ustrojene. U pojedinim društvima unutarnja revizija nije ustrojena, a u nekim društvima služba unutarnje revizije nije obavljala reviziju postupaka javne nabave.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Državni ured za reviziju vrlo kvalitetno je obavio posao revizije učinkovitosti u: gospodarenju otpadom; osnivanju i ulaganju u opremanje i razvoj poduzetničkih zona; poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; sustavu javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske. U navedenim područjima uočene su brojne nepravilnosti i propusti te stoga njima treba posvetiti posebnu pažnju u cilju njihovog smanjivanja i uklanjanja. U vezi učinkovitosti gospodarenja otpadom npr. Grad Zagreb i Ličko-senjska županija još uvijek nemaju definiran plan gospodarenja otpadom. To je posebno problematično kad je u pitanju Grad Zagreb. Prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom jedinice lokalne samouprave bile su dužne odrediti područja za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom do kraja srpnja 2014. godine. Kada jedinica lokalne samouprave to ne učini tada to treba učiniti Vlada Republike Hrvatske i donijeti te odluke u roku od 90 dana od navedenog datuma, dakle do kraja listopada 2014. godine. Isto tako prema navedenom Zakonu sva odlagališta u Republici Hrvatskoj trebala bi biti sanirana do kraja 2017. godine. Krajem 2013. godine bilo je sanirano svega 120 odlagališta, za 44 odlagališta sanacija je u toku, a čak za 137 odlagališta sanacija je tek u fazi priprema. Vezano uz sve navedene podatke postavljeno je pitanje, obzirom da su evidentirana velika kašnjenja po svim navedenim aktivnostima kakve sankcije slijede za nepoštivanje i neprovođenje zakonom utvrđenih rokova? Predstavnik Državnog ureda za reviziju odgovorio je da rokovi za izdvojeno prikupljanje otpada, za prikupljanje i smanjivanje količina otpada i njegovu sanaciju su bili utvrđeni već u našem pretpristiupnom ugovoru s Europskom unijom iz 2004. godine. Na kraju 2013. godine Republika Hrvatska je premašila dozvoljenu količinu odloženog biorazgradivog komunalnog otpada za 53,5% više od dopuštene europskim direktivama i odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
Same županije su trebale više pomagati lokalnim jedinicama, posebno u vezi gospodarenja otpadom, koje nemaju adekvatne kapacitete za kvalitetnije gospodarenje otpadom. Međutim, istina je da se navedeni rokovi u praksi ne poštuju. Državni ured za reviziju na temelju svojih nalaza daje određene preporuke, temeljem kojih bi trebalo ukloniti uočene propuste i nepravilnosti, ali nije nadležan za njihovo sankcioniranje.
- Revizijom učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 86 od ukupno 92 trgovačka društva utvrđene su nepravilnosti i propusti vezani uz mjerenje poslovnih rezultata. Sedam trgovačkih društava nije izradilo godišnje izvješće o radu i nije izvijestilo osnivače o postignutim rezultatima poslovanja. U postupcima javne nabave kod svih deset društava obuhvaćenih revizijom utvrđene su nepravilnosti u području upravljanja postupcima javne nabave. Osim ostalog planovi nabave ne sadrže podatke o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna. Društva nemaju unutarnje akte o upravljanju postupcima nabave a to su pravilnici o primjeni, korištenju i održavanju nabavljene robe i opreme te obavljanju usluga. Postoji dobar zakonodavni okvir koji regulira navedeno područje, ali ne poštuju se rokovi i utvrđene procedure od strane navedenih trgovačkih društava. Trgovačka društva obuhvaćena revizijom trebala bi u primjerenom roku provesti preporuke Državnog ureda za reviziju, u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i propusta, te na taj način poboljšati svoju efikasnost i učinkovitost u daljnjem radu.
- U Republici Hrvatskoj ima 1308 poduzetničkih zona od kojih je 451 aktivna i zapošljava 69 000 zaposlenika. Međutim, aktivnom poduzetničkom zonom smatra se i ona koja ima samo jedno poduzeće sa jednim zaposlenikom, pa kada bi takve poduzetničke zone izdvojili sigurno bi broj aktivnih poduzetničkih zona bio znatno manji od 451 poduzetničke zone. Osim navedenih podataka istaknuto je da je u poduzetničke zone uloženo ukupno oko 450 milijuna kuna, stoga je postavljeno pitanje što će se ili što se može poduzeti u vezi uzaludno uloženog novca u poduzetničke zone koje više ne funkcioniraju? Predstavnik Državnog ureda za reviziju odgovorio je da je ekonomska kriza, zbog koje je naglo smanjena gospodarska aktivnost, najčešći uzrok znatnog smanjenja broja aktivnih poduzetničkih zona. Iznio je kao primjer jednu poduzetničku zonu koja je izgrađena sredstvima Europske unije a zbog gospodarske krize nije bilo interesa poduzetnika i nije aktivirana, a lokalna jedinica morala je vratiti sredstva Europskoj uniji. Državni ured za reviziju je stoga preporučio jedinicama lokalne samouprave da ukoliko u postojećim poduzetničkim zonama nema više nikakvih aktivnosti razmotre mogućnost njihove prenamjene na druge djelatnosti koje će biti od koristi za jedinicu lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći ZAKLJUČAK

1. Prihvaćaju se

a) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
b) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona
c) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
d) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. Srđan Gjurković,dipl.oec.