Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj 30. siječnja 2019. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2018., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 3. prosinca 2018. godine. 
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. siječnja 2019. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke, viceguverner, istaknuo da je prva polovica 2018. bila makroekonomski uspješna, međunarodno okruženje bilo je povoljno, pri čemu se gospodarski rast počeo blago usporavati, posebice kod glavnih trgovinskih partnera iz europodručja. Domaće gospodarstvo je raslo, osobna potrošnja i izvoz i nadalje su glavni pokretači rasta, dok se jačanje investicija tek očekuje. Pozitivni trendovi nastavljeni su i na tržištu rada, na kojem su zabilježeni rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti. Inflacija se ubrzala pod utjecajem cijene energije, višak na tekućem računu se blago smanjio u odnosu na prvu polovicu prethodne godine. Ekspanzivna monetarna politika nastavila je potpomagati gospodarski oporavak, poboljšali su se uvjeti financiranja, pale su kamatne stope, a kreditiranje se oporavilo.
Govoreći o gospodarskoj aktivnosti u prvoj polovici 2018., ona se povećala za 2,7% na godišnjoj razini, čemu je najviše pridonio rast osobne potrošnje. Pozitivan doprinos dao je izvoz roba i usluga, a rast je u manjoj mjeri zabilježen i za kapitalna ulaganja. Istodobno se nastavio relativno brži rast uvoza od izvoza pa je ukupni doprinos neto izvoza rastu realnog BDP-a bio negativan. Što se tiče zaposlenosti, na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja, broj zaposlenih nastavio se povećavati, uz najveći doprinos uslužnih djelatnosti, privatnog sektora te građevinarstva. Nezaposlenost se nastavila smanjivati, djelomično zbog nastavka iseljavanja radnosposobnog stanovništva, te je stopa nezaposlenosti na kraju lipnja 2018. iznosila 10,4%. Nadalje, nastavio se godišnji rast bruto i neto plaća. Inflacija se u prvoj polovici 2018. blago ubrzala, s 1,2% u prosincu 2017. na 2,4% u lipnju 2018. godine. U ekonomskim odnosima s inozemstvom nastavio se višegodišnji trend smanjivanja vanjskih neravnoteža. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance se u prvoj polovici 2018. pogoršao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, posebice zbog povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom za 8,5%. Promatrajući kumulativno ostvarenja u zadnjih godina dana, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 3,9% BDP-a, što je 0,8% postotnih bodova manje nego u 2017. Kad je riječ o fiskalnoj politici, prvo polugodište 2018. obilježila su povoljna kretanja. Saldo opće države nastavio se zamjetno poboljšavati te je u izvještajnom razdoblju ostvaren višak opće države prema ESA 2010 metodologiji od čak 1,1 mlrd. kuna, što je cca 3,5 mlrd. kuna bolje ostvarenje nego u istom razdoblju prethodne godine. To je posljedica intenziviranja rasta poreznih prihoda te kombinacije kontrole tekućih rashoda i smanjenog ostvarenja državnih investicija. Omjer duga opće države i BDP-a na kraju lipnja 2018. iznosio je 76,1% BDP-a, odnosno 1,4 postotna boda manje nego u 2017. godini. Kad je riječ o poslovanju banaka, u prvom polugodištu 2018. imovina banaka blago je porasla. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetno su se poboljšali, i to pod utjecajem pada troškova umanjenja vrijednosti i rezervacija za potraživanja grupe od Agrokor, koji su bili višestruko manji u odnosu na isto razdoblje 2017. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nastavio se blago smanjivati te je na kraju lipnja 2018. iznosio 11,2%, na što je utjecala nova kreditna aktivnost i prodaja potraživanja.   
U pogledu djelovanja Hrvatske narodne banke, HNB je tijekom prvog polugodišta 2018. ekspanzivnom monetarnom politikom nastavio podržavati oporavak domaćeg gospodarstva te održavati stabilnost tečaja kune prema euru, što je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti. Zbog pritisaka na jačanje kune, HNB je tijekom prve polovice 2018. od banaka otkupio znatna devizna sredstva, ukupno 742 milijuna eura. Stoga je već visoka kunska likvidnost monetarnog sustava povećana na najviše zabilježene razine dotad. Prosječan višak likvidnosti u prvih šest mjeseci 2018. dosegnuo je 27,1 mlrd. kuna, što je za 11,9 mlrd. kuna više od prosječnog viška zabilježenog u 2017. godini. Visoka likvidnost na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu pogodovala je daljnjem padu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banka u Hrvatskoj. To je, zajedno s povoljnim kretanjima standarda odobravanja kredita i kreditne potražnje, dovelo do daljnjeg oporavka rasta plasmana, pri čemu se posebno ističe jačanje kreditiranja stanovništva. U skladu s takvim djelovanjem HNB-a, međunarodne pričuve povećale su se u prvih šest mjeseci 2018. za jednu milijardu eura, odnosno 6,3%. Snažnom rastu pričuva najviše je pridonio zamjetan otkup deviza od banaka, čime je osigurana stabilnost tečaja domaće valute i dodatno povećana likvidnost monetarnog sustava. Istodobno je u nepovoljnom okruženju produljenog razdoblja negativnih kamatnih stopa osigurana odgovarajuća razina zarada od ulaganja u pričuve. 
U raspravi na Odboru iznesen je komentar o disproporciji između ponude i potražnje na tržištu rada, što dovodi do rasta plaća, a trend rasta plaća ocijenjen je dugoročno problemom u smislu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, s obzirom na raskorak između produktivnosti i rasta plaća te je, s tim u vezi, izneseno mišljenje da bi se taj problem mogao riješiti uvozom radne snage iz inozemstva. Isto tako, ukazano je na problem odobravanja kredita od strane poslovnih banaka malim i srednjim poduzetnicima, s obzirom na to da banke od tih poduzetnika traže kao kolaterale isključivo nekretnine, a čija je procijenjena vrijednost danas znatno niža nego ranijih godina. Također, kako je rečeno, većina aktive banaka je u stranom vlasništvu, no treba imati u vidu da će razvoj hrvatskog gospodarstva prije svega ovisiti o aktivnostima koje će poduzeti institucije države. Predstavnik Hrvatske narodne banke suglasio se sa stajalištem da je pitanje radne snage postalo problem, posebno zbog iseljavanja radnoaktivnog stanovništva, te se zamjećuje raskorak između produktivnosti i rasta plaća, što nije dobar trend, za što je naveden primjer Grčke. Govoreći o malim i srednjim poduzećima, u odnosu na koje poslovne banke imaju prilično konzervativnu politiku zbog njihove rizičnosti, pojasnio je da su, unatoč određenoj regulaciji Hrvatske narodne banke, poslovne banke te koje u konačnici određuju odobravanje kredita. S druge strane, stabilnost financijskog sustava ovisi o konzervativnosti banaka te, stoga, da bi štednja u bankama bila sigurna, banke moraju davati stabilne i sigurne kredite koji će se vraćati, zbog čega rizičniji subjekti često ne mogu doći do izvora sredstava. U daljnjoj raspravi istaknuto je da je, unatoč problemu kreditiranja, rast investicija u kapitalnim ulaganjima ipak zamjetan, i to od strane privatnog sektora u odnosu na državu, koja je i dalje u svojevrsnoj stagnaciji u odnosu na privatni sektor. Također, naglašena je poduzeta aktivnost Hrvatske narodne banke na području monetarne politike, budući da je uslijed aprecijacijskih pritisaka tečaj kune pao, pri čemu je Hrvatska narodna banka ukupno intervenirala s dvije milijarde eura u 2018. godini, što je rekordna intervencija.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2018. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.