Povjerenstvo za fiskalnu politiku (dalje u tekstu: Povjerenstvo) je na 5. sjednici održanoj 22. rujna 2020. godine razmatralo Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine, koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila na 9. sjednici održanoj 10. rujna 2020.  te dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora, aktom od  10. rujna 2020.
 
Povjerenstvo podržava poduzete mjere fiskalne politike usmjerene smanjenju učinaka pandemije, ali, pri tome i upozorava kako je zbog visoke razine javnog duga i niske stope potencijalnog gospodarskog rasta potrebno u što većoj mjeri koristiti one mjere koje će najviše ublažiti učinke pandemije na stanovništvo i gospodarstvo te najviše doprinijeti povećanju srednjoročnog i dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva.  

U proljeće 2020. godine zbog izvanrednih okolnosti uslijed epidemije bolesti COVID-19 privremeno je odgođena primjena numeričkih fiskalnih pravila u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji . Time je u cilju zaštite stanovništva i gospodarskog potencijala te osiguranja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija dozvoljeno privremeno odstupanje od ispunjenja numeričkih pravila. U takvim okolnostima zadaća Povjerenstva je pratiti ostvarenje i izvršenje makroekonomskih i proračunskih projekcija te analizirati aktualno stanje te srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija.

Predviđene makroekonomske projekcije za 2020. godinu koje predstavljaju podlogu izmijenjenog proračuna ostvaruju se, ali s nešto drugačijom dinamikom. S jedne strane, gospodarski pad u drugom tromjesečju bit će djelomično kompenziran nešto boljim gospodarskim rezultatima od očekivanih kretanja u trećem tromjesečju 2020. Međutim, suprotno proračunskim projekcijama, ostvaruju se rizici produljenja trajanja pandemije i u drugoj polovici 2020. godine i to s tendencijom ubrzanja, čime je normalizacija sustava i snažniji gospodarski oporavak odgođen za naredno razdoblje. U takvim bi se uvjetima planirani gospodarski pad od 9,4% (na kojem se temelji i procjena proračunskih prihoda), ipak mogao i ostvariti, ali su zabrinjavajući povećani rizici za planirani oporavak u 2021. godini.

Prema podacima o izvršenju  državnog proračuna u prvoj polovici 2020. godine, unatoč poduzetim mjerama kao što su privremeni otpis uplate poreza i dane subvencije, prihodi se državnog proračuna dobro ostvaruju, prvenstveno uslijed dobrih rezultata iz prvog dijela turističke sezone, čime bi se i ukupno planirani proračunski prihodi na razini cijele 2020. mogli također ostvariti.   Na drugoj strani, Vladine su fiskalne mjere  na strani rashoda utjecale na nešto veći rasta rashoda u prvoj polovici 2020. godine. No, uz pretpostavku korištenu prilikom pripreme Izmjena i dopuna Državnog proračuna iz svibnja 2020. , u drugoj polovici 2020. godine trebalo bi doći do postupnog ukidanja većeg dijela tih fiskalnih mjera, što bi smanjilo pritisak na rashode. Međutim, nitko u ovome trenutku ne zna koliko će pandemija trajati, a što duže traje  mogla bi zahtijevati i produljenje trajanja postojećih ili čak i uvođenje novih mjera na strani rashoda. Unatoč takvoj nesigurnosti  i okolnostima, predviđeni manjak državnog proračuna i dalje bi se mogao ostvariti.  
S druge strane, snažno predfinanciranje utječe i na velik porast javnog duga u prvoj polovici godine. Rezultati ekonomskog rasta i fiskalne konsolidacije iz prethodnog razdoblja, povoljne vanjske okolnosti te velik otkup državnih obveznica od strane Hrvatske narodne banke pridonijele su povoljnim uvjetima financiranja i potvrdi investicijskog rejtinga Republike Hrvatske bez da se zaduživanje odrazilo na premiju rizika. Međutim, visoka razina javnog duga ograničava prostor za djelovanje fiskalne politike u uvjetima krize zbog čega će u budućem razdoblju naglasak morati biti na fiskalnim instrumentima i nužno potrebnim reformama u okviru javnog sektora. 

U tim uvjetima potrebno je veću pažnju posvetiti kvaliteti javnih financija i njihovoj strukturi, koncentriranju na mjere koje će što učinkovitije pomoći  u borbi protiv  negativnih posljedica pandemije te očuvanju i povećanju gospodarskog potencijala nužnog za dugoročnu fiskalnu održivost. Sve ovo treba imati na umu i prilikom donošenja novih fiskalnih mjera za ovu i iduću 2021. godinu, ali i prilikom programiranja investicija i reformi u Nacionalnom planu oporavka.