.png)
Zagreb - Članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić predstavila je u srijedu poslijepodne Godišnje izvješće ERS-a za 2018. na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za financije i državni proračun i Odbora za europske poslove.
Maletić se u svom izlaganju osvrnula na najvažnije nalaze i zaključke Godišnjeg izvješća, istaknuvši pritom kako je riječ o trećem po redu pozitivnom izvješću, budući da su do 2016. godine sva izvješća bila negativna, a što se povezuje s nižim stopama pogreške u različitim rashodovnim područjima europskog proračuna. – Razina grešaka u koheziji se, pak, povećala u odnosu na prethodne dvije godine s 4,8 posto u 2016., 3,0 posto u 2017. na 5,0 posto u 2018. godini. Razlog tome je dijelom u odabranom uzorku, jer su prošle godine bili obuhvaćeni najviše ESF projekti, a puno manje kompleksniji infrastrukturni projekti i veće nabavke, pojasnila je Maletić.
Stopi pogreške kohezijske politike, smatra Europski revizorski sud, s udjelom od 30 posto najviše su pridonijeli neprihvatljivi rashodi i projekti, pri čemu javna nabava i promjene regulative usred perspektive muče sve gospodarske sustave. Maletić smatra kako pogreške ne znače da sredstva nisu svrsishodno iskorištena te da od razine grešaka u koheziji veći problem predstavlja niska apsorpcija sredstava. – Hrvatska je po isplaćenim sredstvima na posljednjem mjestu, što za 2018. nije veće iznenađenje s obzirom na to da su značajniji skokovi u ugovaranju zabilježeni tijekom 2017. i 2018. pa se bolji rezultati očekuju u izvješću za 2019. godinu, kazala je Maletić.
ERS u svom izvješću, nadalje, iznosi mišljenje kako je potrebno redefinirati indikatore uspješnosti u kojima bi se sve članice mogle prepoznati, skrenuvši pozornost na činjenicu kako se za čak 27 od 87 indikatora u Višegodišnjem financijskom okviru za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju nisu mogle utvrditi početne veličine i parametri mjerenja uspješnosti.
Članica ERS-a Ivana Maletić zaključno je zastupnike dvaju odbora upoznala s načelima rada Suda i njegovim redovnim publikacijama koje Hrvatskoj svojim nalazima, primjerice, mogu biti poticaj u pregovorima oko povećanja predviđene financijske omotnice.
Na sastanku su razmijenjena i mišljenja oko učinka kohezijskih sredstava dodijeljenih jugoistočnim članicama na gospodarski rast zapadnih članica, pitanja unutarnjih migracija i demografskih izazova, izravne povezanosti sredstava za inovativnost malim i srednjim poduzećima u okviru programa Horizon na stope gospodarskog rasta te alarmantnog stanja nepodmirenih obveza proračuna EU-a koje su 2018. prešle 280 milijardi eura što je iznos dvogodišnjeg proračuna Europske unije.