Zagreb - Izaslanstvo Talijansko-hrvatske međuparlamentarne skupine prijateljstva na čelu s voditeljicom Valentinom D'Orso u dvodnevnom je posjetu Republici Hrvatskoj, u sklopu kojega je u četvrtak održan niz sastanaka u Hrvatskom saboru.
Na sastanku sa saborskom skupinom prijateljstva, voditeljica skupine Anamarija Blažević predstavila je dosadašnji rad skupine koja u 11. sazivu Sabora broji čak 36 članova. Upoznala je talijanske parlamentarce s brojnim i redovitim aktivnostima, istaknuvši dobre bilateralne odnose Hrvatske i Italije. Govoreći o gospodarskoj suradnji, Blažević je naglasila kako je Italija Hrvatskoj značajan vanjskotrgovinski partner. – Dijelimo obostranu želju za daljnjim jačanjem gospodarske suradnje, a realizaciju zajedničkih projekata može ubrzati i parlamentarna diplomacija, naglasila je. Izdvojila je nužnu čvršću suradnju na političkoj i tehničkoj razini na terenu u rješavanju gorućeg problema migracija sredozemnom i balkanskom rutom, s kojim se susreću obje zemlje.
Voditeljica Talijansko-hrvatske međuparlamentarne skupine prijateljstva Valentina D'Orso izrazila je zadovoljstvo susretom i prilikom za produbljenjem međuparlamentarne suradnje, ali i jačanjem gospodarskih odnosa. – Mnoge talijanske tvrtke prisutne su na hrvatskom tržištu, a postoji i veliki interes za suradnju u kulturi i na sveučilištima, naglasila je D'Orso.
Na sastanku sa saborskim Odborom za vanjsku politiku, predsjednik Odbora Andro Krstulović Opara uvodno je istaknuo kako je na svojoj prvoj sjednici Odbor jednoglasno izglasao Zaključak o bilateralnim odnosima s Crnom Gorom, a nastavno na izglasavanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen u Skupštini Crne Gore. Opara je izrazio zabrinutost što su u Crnoj Gori na vlasti prosrpske i proruske snage koje rade protiv približavanja Crne Gore Europskoj uniji i pridonose destabilizaciji Zapadnog Balkana. Konsenzus svih članova Odbora, rekao je Opara, ukazuje na visoko suglasje u hrvatskoj politici i javnosti po pitanjima neposrednog susjedstva, osobito u potrebi poticanja proeuropskih snaga u zemljama Zapadnog Balkana.
Zbog toga je važno, rekao je Opara, da Italija kao hrvatski prvi susjed bude potpora Hrvatskoj u nastojanju da pomogne proeuropskim snagama u Crnoj Gori, članici NATO-a, kako bi se mogla oduprijeti malignom utjecaju Srbije i Rusije i nastavi svoj put prema članstvu u Europskoj uniji. Krstulović Opara zaključno je rekao kako je Hrvatskoj posebno važno što su otvoreni pregovori s Bosnom i Hercegovinom, budući da su Hrvati u toj zemlji jedan od tri konstitutivna naroda te da je stupanj spremnosti vlasti BiH obećavajući. Govorio je o 6700 hrvatskih policajaca koji brane zajedničku granicu od nezakonitih migracija, pozdravio najave Ursule von der Leyen o pojačavanju Frontexovih snaga i založio se za vizni režim u Srbiji i BiH koji mora biti usklađen s viznim režimom Europske unije kako bi se spriječile nezakonite migracije putnika na letovima prema zračnim lukama Srbije i BiH.
Akademik Reiner, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, naglasio je kako Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu Europske unije od 1100 kilometara prema zemljama koje nisu njene članice te je zbog toga Hrvatska pozdravila odluku Europske komisije da se Frontex rasporedi na vanjskim granicama Bosne i Hercegovine prema Republici Hrvatskoj kojoj prijete nezakonite migracije upravo iz zemalja Zapadnog Balkana. Hrvatska se snažno zalaže za proširenje Europske unije kao investicije u sigurnost Europske unije, ali zemlje aspirantice pri tome trebaju prihvatiti pravnu stečevinu Europske unije, provesti reforme, ispuniti kriterije i napredovati temeljem zasluga, uz potpunu predanost vrijednostima EU-a, kazao je Reiner. Jasna Vojnić informirala je talijansko izaslanstvo, pak, o stanju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u kojoj se Hrvate ciljano razbija u tri podskupine – Bunjevce, Šokce i Srijemce, kako bi se umanjio njihov broj u toj zemlji te se preostale Hrvate motivira da se izjašnjavaju kao jedna od te tri podskupine, a ne kao Hrvati.
Na sastanku sa saborskim Odborom za obranu Arsen Bauk predstavio djelokrug rada Odbora. Istaknuo je obrambenu suradnju Hrvatske i Italije, posebice mornarice te četiri projekta u kojima dvije države sudjeluju u okviru Europske unije. Osvrnuo se na proširenje EU te je pružio potporu zemljama u regiji na njihovom putu prema članstvu. – Držim kako bi najvažniji vanjskopolitički cilj Hrvatske trebao biti pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, istaknuo je Bauk. Član Odbora Ranko Ostojić izrazio je stav da bi zemlje, koje su na putu članstva, trebale postati zemlje kandidatkinje koje bi ispunjavanjem zadanih nužnih kriterija za ulazak u EU brže postale ozbiljne kandidatkinje s izgrađenom demokracijom.
Govoreći o politici proširenja Europske unije, predsjednica saborskog Odbora za europske poslove Jelena Miloš potvrdila je da Hrvatska jasno podržava ulazak svih zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju, ne samo zbog gospodarskih interesa i dobrosusjedskih odnosa, već i zbog osiguranja stabilnosti cjelokupne regije. Izrazila je, međutim, zabrinutost zbog nedemokratskih tendencija u pojedinim zemljama regije, ali i u nekim drugim članicama EU.