.png)
Zagreb - Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u suradnji s Udrugom Eko Kvarner organizirao je u četvrtak tematsku raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o brdsko-planinskim područjima koji je u izradi i koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2019.
Uz saborske zastupnike te predstavnike Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a sjednici su nazočili veleposlanici Švicarske i Francuske u Hrvatskoj, ataše za poljoprivredu i pitanja okoliša veleposlanstva Austrije, dio gradonačelnika i načelnika iz brdsko-planinskih područja, predstavnici udruga općina i gradova te gost iz Francuske, zamjenik općine Adrets u Francuskim Alpama.
Predsjednik Odbora Tulio Demetlika istaknuo je uvodno kako je za izradu novoga Zakona o brdsko-planinskim područjima korisno saznati i primjere dobre prakse zemalja poput Austrije, Francuske i Švicarske koje su uspjele dugoročno riješiti pitanje razvoja brdsko-planinskih krajeva i ujedno sačuvati njihove posebnosti, što bi se trebalo postići i novim zakonom u Hrvatskoj. Posebno je naglasio da bi novi zakon trebao omogućiti društveni, gospodarski te svaki drugi razvoj jedinica lokalne i područne samouprave u brdsko-planinskim područjima u skladu s njihovim posebnostima. Također je istaknuo važnost usklađenosti ovoga zakona s drugim zakonskim aktima koji su bitni za brdsko-planinska područja, prije svega Zakonom o šumama. - U zakon je također potrebno ugraditi odredbe koje će sadržavati parametre mjerljivosti učinka primjene zakona u praksi, kazao je Demetlika.
Vjeran Piršić, predsjednik savjeta Udruge Eko Kvarner ocijenio je situaciju u brdsko–planinskim područjima katastrofalnom. Među ostalim, pozvao je da se u novi zakon unesu elementi uspješnih politika za alpske krajeve iz Švicarske, Austrije i Francuske i razmišljanja stanovnika na terenu gdje se zakon i treba testirati. Podsjetio je da će brdsko-planinska područja u budućnosti imati sve veći značaj zbog klimatskih promjena i zaliha pitke vode koja se tamo nalaze.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Velimir Žunac kazao je kako je cilj nedavnih izmjena Zakona o regionalnom razvoju bio donijeti paket mjera koje će omogućiti ravnomjerni regionalni razvoj te iskoristiti posebnosti pojedinih područja. Prema novom modelu razvrstavanja lokalnih jedinica, kazao je Žunac, od njih 556 čak su 304 kategorizirane kao nerazvijena i potpomognuta područja.
Pomoćnica ministrice za regionalni razvoj Katica Mišković podsjetila je da je postojeći Zakon o brdsko-planinskim područjima iz 2002. mijenjan sedam puta, ali njegovi gospodarski, razvojni i demografski učinci nisu bili dobri. Kazala je da je cilj novoga zakona stvoriti osnovu za jačanje konkurentnosti tih područja, njegovih vlastitih potencijala, potaknuti suradnju jedinica lokalne uprave i samouprave na brdsko-planinskim područjima, zadržati postojeće stanovništvo, potaknuti povratak raseljenog stanovništva te pružiti stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata za čiju se provedbu mogu koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova. – Osniva se Fond za potpomognuta područja, uvodi se „Hrvatski planinski proizvod“ koji bi trebao potaknuti proizvodnju i plasman izvornih proizvoda toga područja te „planinske iskaznice“ koje bi omogućile pogodnosti fizičkim i pravnim osobama koje imaju prebivalište u brdsko-planinskim područjima, pojasnila je Mišković.
- Planinska područja treba njegovati i cijeniti i zakonski ih ojačati, kazao je francuski veleposlanik Philippe Meunier. – Javne politike treba prilagoditi posebnostima tih područja, povećati njihovu atraktivnost i vlastite sposobnosti razvoja, dodao je. Zamjenik načelnika općine Aderts iz Francuskih Alpa Jean Picchioni, koji je ujedno i blagajnik Nacionalnog saveza planinskih dužnosnika, dao je prikaz razvoja zakonodavnog okvira kojim je regulirano pitanje razvoja i brige o planinskom području u Francuskoj. Pojasnio je kako u radu Nacionalnog saveza planinskih dužnosnika sudjeluju načelnici, gradonačelnici, vijećnici okruga i senatori te zajedno nadgledaju donošenje novih zakona koja se tiču planinskog područja kako bi se održao kontinuitet u tom procesu bez obzira na političke promjene.
Kako je u svojem izlaganju kazao veleposlanik Stefan Estermann Švicarska nema poseban zakon o planinama već se ta pitanja uređuju koordinacijom federalnih politika. – Razvoj planinskih područja je projekt koji uključuje nekoliko sektora, poput prostornog uređenja, zaštite okoliša, turizma, poljoprivrede, infrastrukture, energetike te se samo koordinacijom svih tih politika može postići kvalitetan razvoj, kazao je Estermann.
Christian Brawenz, ataše za poljoprivredu i pitanja okoliša austrijskog veleposlanstva također je naglasio važnost multifunkcionalnog pristupa u rješavanju pitanja planinskog područja. Uz to, istaknuo je nužnost usklađivanja domaćega zakonodavstva s međunarodnim konvencijama i europskim direktivama. Govorio je i o značaju decentralizacije u zakonodavnom procesu gdje u brojnim područjima, poput zaštite prirode, zakona o lovstvu itd, lokalna razina ima najveću odgovornost, a u Austriji i mogućnost da regionalna tijela donose zakone iz tih segmenata.
Svoja viđenja o novom zakonu iznijeli su nazočni gradonačelnici i načelnici iz brdsko-planinskih područja i udruga općina te stručnjaci iz područja razvoja brdsko-planinskih krajeva.