Ukrajinski parlamentarci i stručnjaci za humanitarno razminiranje u posjetu Hrvatskome saboru

Zagreb - Potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Petar Škorić i članovi Odbora Miroslav Tuđman, Ermina Lekaj Prljaskaj i Anđelko Stričak primili su u ponedjeljak izaslanstvo ukrajinskog parlamenta i predstavnike ukrajinskih državnih institucija te međunarodnih donatora projekta „Izgradnja kapaciteta protuminskog djelovanja u Ukrajini“.

U središtu interesa ukrajinskoga izaslanstva bila su hrvatska iskustva u procesu razminiranja, angažman tvrtki za razminiranje te zakonski okvir kojim je u Hrvatskoj uređeno ovo područje. 

Petar Škorić iznio je vrlo detaljne podatke o procesu razminiranja područja koja su prethodno bila pod okupacijom srpskih snaga, istaknuvši pritom kako su se proces razminiranja, pa tako i stvaranje zakonskog okvira, odvijali u nekoliko razdoblja: za vrijeme Domovinskog rata od 1991. do kraja 1995., tj. završetka vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja, od 1996. do 1998. kada je Hrvatski sabor donio prvi Zakon o razminiranju te od 1998. godine kada se pristupilo izmjenama Zakona, uvođenju instituta stručnog nadzora i osnivanju Hrvatskoga centra za razminiranje.

– Tijekom rata, istaknuo je Škorić, Hrvatska je bila prije svega usmjerena na obranu zemlje i oslobađanje okupiranih područja, no nakon vraćanja okupiranih područja u ustavno-pravni poredak, bilo je potrebno razminirati dijelove zemlje koji su bili pod srpskom okupacijom.

 – Procijenjeno je da je tijekom agresije, s obje strane, postavljeno oko tri milijuna protuoklopnih i protupješačkih mina te je na tom teritoriju također zaostalo oko 100 tisuća topovskih projektila koji nisu eksplodirali, kazao je Škorić.

Osvrnuo se i na suradnju Hrvatske s UN-ovim Centrom za mine (UNMAC) koji je imao značajnu ulogu u prikupljanju sredstava za razminiranje i podataka o miniranosti od svih sudionika ratnih operacija na području RH. Govoreći o velikoj važnosti definiranja strukovnih pravila i statusu pirotehničara u obavljanju poslova humanitarnog razminiranja, Škorić je naglasio kako je taj segment Hrvatska zakonski riješila donošenjem Zakona o humanitarnom razminiranju, a za sveukupno rješenje problema miniranih područja, Hrvatska je donijela i Nacionalni program protuminskog djelovanja 2009. i Zakon o protuminskom djelovanju 2015. godine.

Istaknuo je da bez obzira na utrošena sredstva, bilo iz Državnog proračuna ili putem donacija i potpora, Hrvatska neće moći ostvariti svoj najvažniji cilj iz Nacionalnog programa, a to je dovršetak procesa razminiranja do kraja 2019.

– U Republici Hrvatskoj, kazao je zaključno Škorić, na dan 31. prosinca 2017. još uvijek ima 441,50 kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja koje je potrebno razminirati.

Tijekom boravka u Republici Hrvatskoj ukrajinsko izaslanstvo održat će niz sastanaka, između ostaloga i s predstavnicima Hrvatskoga centra za razminiranje.

Author: Služba za medije