.png)
Mundimitar - Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić posjetio je, kao najviši hrvatski državni dužnosnik do sada, tri hrvatska mjesta u Moliseu: Mundimitar - Montemitro, Kruč - Aquaviva Collecroce i Filič - San Felice.
Obraćajući se čelnicima hrvatske manjine i lokalnih vlasti u Mundimitru, Bebić je podsjetio na doseljavanje moliških Hrvata koji su u tu pokrajinu u srednjoj Italiji iselili početkom 16. stoljeća s područja oko Neretve. "Čestitam vam na vašoj ustrajnosti i vjernosti izvorištima vašeg jezika koji je izvor bogatstva za hrvatski narod, a koji za Talijane predstavlja vrijednost koja njih obogaćuje. Hrvatska i Italija sada su saveznici u NATO-u, a za kratko vrijeme ćemo biti i u EU. Zato nam je zadaća da se još bolje upoznamo i da sačuvamo ono što su naši djedovi u težim prilikama znali sačuvati", kazao je Bebić.
Predložio je da se u Moliseu sagradi multikulturni objekt čiju bi izgradnju financirali Hrvatska, Dubrovačko- neretvanska županija, Grad Ploče te talijanske lokalne i regionalne vlasti, a koji bi posebno bio namijenjen mladima kako bi se očuvala hrvatska kultura, tradicija i jezik. Bebić je također predložio da se proizvodi iz Molisea ponude na hrvatskom tržištu. "Naši proizvođači se obraćaju parolom Kupujmo hrvatsko. Možda tome možemo dodati - Kupujmo hrvatsko iz Molisea", poručio je Bebić.
U ime stanovnika Mundimira, koji su Bebića i saborsko izaslanstvo srdačno dočekali pred gradskom vijećnicom, nazočnima se obratila gradonačelnica Valentina Giogetta koja je rekla da su sva tri hrvatska mjesta okrenuta budućnosti, prije svega očuvanjem jezika i kulture kod mladih. "Pomognite nam da sačuvamo živima ova naša tri mjesta, a mi se obvezujemo da ćemo našoj djeci prenijeti ono što su nama prenijeli naši roditelji, a to je ljubav za naš jezik", kazala je Giorgetta.
Moliški Hrvati pripadnici su hrvatskog naroda koji su oko 1500. godine naselili područje talijanske pokrajine Molise bježeći pred navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine i Neretve. Specifičnost moliških Hrvata je do današnjih dana sačuvan arhaičan moliški hrvatski dijalekt. Moliški Hrvati uglavnom žive u mjestima Kruč - Acquaviva Collecroce, Filič - San Felice i Mundimitra - Montemitra. Prije su živjeli i u selu Palata, gdje i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz Dalmacije, te u Čiritu - Ceritellu, u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli Albanci i Hrvati.
U tim mjestima djeluje dječji vrtić, kao i osnovna i srednja škola s nastavom na hrvatskom jeziku, koju prema obrazovnim programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH obavljaju nastavnici koje ta državna institucija na stručnom natječaju odabire i čiji rad financira.
Prema podacima Centralnog statističkog instituta - ISTAT u moliškoj provinciji Campobasso 2001. godine živio je 2081 Hrvat. Talijanska Republika svojim Ustavom jamči samo zaštitu jezičnih, a ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama, odnosno statutima pojedinih pokrajina. U cilju bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, 5. studenoga 1996. u Zagrebu je potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala, kao autohtonu, hrvatsku manjinu u regiji Molise.
Hrvatske kulturne udruge, prethodno osnovane u Rimu, Trstu, Milanu i Udinama, kao i kulturne udruge moliških Hrvata, od 2001. godine udružene su u "Savez hrvatskih zajednica Italije" - Federazione delle Comunita Croate in Italia.