.png)
Srdačno vas pozdravljam u ime Hrvatskoga sabora, pokrovitelja svečanog obilježavanja 68. obljetnice III. zasjedanja ZAVNOH-a.
Treće zasjedanje ZAVNOH-a bio je najznačajniji i prijelomni događaj u razvitku narodne vlasti u jeku Drugog svjetskog rata jer toga 9. svibnja, prije 68 godina, on se proglašava vrhovnim zakonodavnim narodnim predstavničkim tijelom i najvišim organom vlasti demokratske Hrvatske. Konstituira se u pravi državni sabor Hrvatske. Već tada su proklamirani principi samoopredjeljenja i suverenosti, kao i pravne jednakosti svih građana Federalne države Hrvatske, bez obzira na narodnost, rasu i vjeroispovijest. U tom smislu, odluke III. zasjedanja ZAVNOH-a bile su dalekosežne i presudne za stvaranje moderne hrvatske države i preteča su ovom današnjem Saboru, kako je to i zapisano u preambuli našeg Ustava.
III. zasjedanje ZAVNOH-a je događaj koji nas ispunjava ponosom jer su tada iskreni hrvatski domoljubi i antifašisti postavili temelje suverene hrvatske države i ujedno najavili pobjedu protiv nacizma i fašizma. Hrvatska, koja je osnovana na III. zasjedanju ZAVNOH-a, bila je Hrvatska budućnosti, Hrvatska slobode, mira i pravde. Hrvatska se svojom borbom svrstala na pobjedničku stranu i to na veličanstven način. Jer prema broju antifašističkih boraca u odnosu na broj stanovnika spada u europski i svjetski vrh. To je povijesna činjenica koju nikada ne smijemo zaboraviti.
Trajna opredijeljenost Republike Hrvatske potvrđena je i učvršćena Deklaracijom Hrvatskoga sabora o antifašizmu 2005. godine. I u tom pogledu Hrvatski se sabor, kao najviše predstavničko tijelo građana Hrvatske, nadovezuje na III. zasjedanje ZAVNOH-a. Taj krvavi Drugi svjetski rat, kao i svi ratovi, pa i Domovinski, za sobom je ostavio pustoš ne samo u materijalnom smislu , nego i mnoge žrtve. Njima smo mi kao i sve naše buduće generacije dužni odati počast, ali isto tako u njihovo ime moramo spriječiti huškače koji bi širili mržnju, mijenjali povijesne činjenice, koji bi nas dijelili prema nekim njihovih mjerilima kojima u demokratskim državama i društvima nema mjesta. Sretni smo da su ratovi iza nas i upravo radi sjećanja na žrtve i radi budućnosti moramo čuvati stečeni mir i slobodu.
Rukovodeći se samo njoj znanom kalendaru, nekom svojom unutrašnjom nedokučivom logikom, povijest nas stalno iznenađuje i slaže značajne datume. Često različite događaje stapa u isti datum, pa nam sasvim sigurno nešto važno poručuje kada je 9. svibanj odredila i kao Dan pobjede nad fašizmom, ali i kao Dan Europe. Kao da nam hoće reći da se Hrvatska i antifašizam vole trajno i javno jer tu modrenu današnju Hrvatsku, čija je državnost ojačana i obnovljena u Domovinskom ratu, stvorili su hrvatski antifašisti upravo u vrijeme dok je još trajao taj najkrvaviji rat u povijesti čovječanstva. Hrvatska i Europa su oduvijek isto tijelo i to kao da je naslućivalo i znalo onih 105 vijećnika III. zasjedanja ZAVNOH-a kada je usvajalo deklaracije o osnovnim pravima naroda i građana Hrvatske, o ravnopravnosti Hrvata i Srba i drugih naroda, ali i žena s muškarcima, o slobodi vjere, udruživanja i govora, razvitku kulture, uklanjanju nepismenosti i besplatnom prosvjećivanju. Bile su to odluke jedne zrele europske države koja je znala vidjeti svoju demokratsku budućnost.
Biti bez predrasuda znači biti slobodan. To je Hrvatska kakvu želimo, jedino takva Hrvatska sebe može nazvati europskom. Da bi učvrstili mir, slobodu i demokratske vrijednosti, europski su se narodi nakon Drugog svjetskog rata odlučili ujediniti, najprije ekonomski, zatim i politički. Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji još je jedan korak dalje u našem prihvaćanju demokracije, slobode, tolerancije i odbacivanju svakog oblika ekstremizma i totalitarizma.
Eto, povijest se poigrala datumima, a na nama je da osluhnemo, da poslušamo što nam želi poručiti. Najmanje što možemo učiniti je da vratimo dignitet ovom datumu, da svake godine i službeno kao spomendan obilježavamo i Dan pobijede nad fašizmom i nacizmom kao što to čine sve zemlje pobjednice, da slavimo Dan Europe kao svoj dan, da se prisjetimo svojih korijena i onih dana kada je ovo malo Topusko bilo glavni grad Hrvatske, sve dok na jučerašnji dan 1945. godine nije oslobođen Zagreb, što se dugo u neovisnoj Hrvatskoj bezrazložno, ali tvrdokorno prešućivalo, a Grad je bio ostao čak i bez ulice kojom bi se slavio taj veliki datum.
Isto tako, naša je dužnost da što prije obnovimo Spomen-dom ZAVNOH-a jer zgrada u kojoj je rođena neovisna Hrvatska zaslužuje da nas trajno podsjeća na ta herojska vremena, na vremena vizionara koji su nam ovdje napisali naš prvi moderni Ustav na koji se logički naslanja i ovaj naš današnji s kojim kao putovnicom ovjerenom u Topuskom putujemo u Europu.
Zato vam svima sa zadovoljstvom čestitam 68. obljetnicu III. zasjedanja ZAVNOH-a , 67. obljetnicu pobjede nad fašizmom i oslobođenja Zagreba i Dan Europe.