Predsjednik Sabora Josip Leko rezimirao rad Hrvatskoga sabora u prvoj godini 7. saziva

Zagreb – Na redovitoj konferenciji za novinare u povodu svršetka jesenskog zasjedanja Hrvatskoga sabora predsjednik Josip Leko predstavio je statističke podatke o radu sedmog saziva u prvoj godini mandata.

Sabor je u prvoj godini sedmog saziva, u teškim vremenima gospodarske krize i ispunjavanja kriterija za ulazak u EU, potpuno ispunio svoje Ustavom propisane zadaće, rekao je Leko, izrazivši nezadovoljstvo nedovoljnim angažmanom dijela zastupnika u parlamentarnom radu. Možda važnijim od nazočnosti na plenarnim sjednicama Leko je ocijenio rad zastupnika na sjednicama saborskih odbora, gdje se, kazao je, neposrednije i jednostavnije raspravlja, a od danas imenovanih vanjskih članova odbora, kao stručnjaka za svoja područja, očekuje da će unijeti kvalitetu više u rad odbora. "Moja je želja da saborski zastupnici tamo pokažu svu političku mudrost, hrabrost, odlučnost i da vjerodostojno zastupaju svoje političke ideje i stavove".

Sabor je od 22. prosinca prošle godine, kada je konstituiran sedmi saziv, donio 199 zakona, od kojih je 37 uskladio s propisima EU-a. Po hitnom postupku donesena su 163 zakona ili njih čak 82 posto, jedan dio radi usklađivanja s EU-om, a drugi, rekao je Leko, iz potreba reakcije na stanje u državi. S obzirom na to da je velika većina zakona donesena tek nakon jednog čitanja, Leko je istaknuo kako na sebe preuzima obvezu da s predlagateljima zakonskih prijedloga dogovori redovitu proceduru kada je riječ o zakonima koji se ne odnose na usklađivanje s EU-om. "Moja je obveza da pokušam u dogovoru s predlagateljima osigurati zastupnicima i javnosti da mogu temeljitije pratiti donošenje zakona", rekao je.

Ukupno je postavljeno 1086 zastupničkih pitanja, od kojih 136 na aktualnom prijepodnevu, a ostala u pisanoj formi. Zastupnici su se za riječ javili 7000 puta, od toga nešto više od 2000 u obliku replike. Sabor je podnio oko 200 amandmana na zakonske prijedloge - prihvaćeno ih je 114, najviše su ih podnosili odbori, a slijede SDP, HNS, HDZ i HSU.

Leko je naglasio kako se Sabor u ovoj godini štedljivije ponašao prema trošenju proračunskog novca - financijski plan za 2012. iznosio je 145 milijuna i 569 tisuća kuna, a potrošeno je nešto manje, 145 milijuna i 480 tisuća kuna.

Za iduću godinu predviđen je veći financijski plan (146 milijuna i 669 tisuća kuna), što je povezano s obvezama Sabora zbog ulaska Hrvatske u EU, troškovima organizacije skupa NATO saveza koji će se iduće godine održati u Dubrovniku te uvođenjem elektroničkog sustava koji će dnevno davati bolji uvid o djelovanju Sabora i njegovih radnih tijela, pojasnio je Leko.