.png)
Varšava - "Iscrpljivanje energetskih izvora, nesigurnost dobavnih putova i visoki rast energetske potražnje Kine i Indije učinili su energetsku sigurnost jednim od strateških gospodarskih izazova na globalnoj razini", izjavio je u Varšavi predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić na konferenciji predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva.
"Sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog sustava te održivost energetskog razvoja su strateški ciljevi europske energetske politike, kao i glavni hrvatski ciljevi koji su uvršteni u Strategiju energetskog razvitka RH", kazao je Bebić na 12. sastanku predsjednika parlamenata Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Poljske, Slovenije, Rumunjske i Bugarske. U govoru u poljskom parlamentu Sejmu Bebić je podsjetio na rusko-ukrajinsku plinsku krizu koja je potvrdila važnost brzog jačanja energetske politike u članicama Unije.
Poručio je da će Hrvatska nastaviti usklađivati svoj energetski sustav s energetskim sustavom i tržištem EU-a te povećavanjem dobavnih pravaca s obzirom na njezin geostrateški položaj kao tranzitno prometno čvorište za opskrbu energentima. "U tom kontekstu, energetska politika RH pokušava biti fleksibilna", rekao je Bebić, istaknuvši da "sudjelovanje Hrvatske u projektu Južni tok ne isključuje i sudjelovanje u projektu NABUCCO kao dva komplementarna projekta koji jačaju europsku energetsku sigurnost".
Govoreći o opskrbi energijom osvrnuo se i na ekološku održivost i naglasio da je EU postala prvo veliko svjetsko gospodarstvo koje je usvojilo detaljan obvezujući program suzbijanja klimatskih promjena. Na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2008. EU je usvojila energetsko-klimatski paket o smanjenju emisije stakleničkih plinova do 2020. i prijelazu europskog gospodarstva i industrije na niskokarbonske tehnologije.