Svečana sjednica Sabora u prigodi obilježavanja Dana Hrvatskoga sabora - 30. svibnja 2008.

Zagreb - "Nikada nismo bili ponosni kao tada, tog povijesnog 30. svibnja 1990. godine, mi koji smo stajali ovdje u sabornici, a s nama i sav hrvatski narod", poručio je danas predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić na svečanoj saborskoj sjednici u povodu Dana Hrvatskog sabora.

Bebić je u govoru naglasio kako je hrvatski narod, i tada i danas, bio svjestan da sloboda nosi nove odgovornosti, da Hrvatska može živjeti jedino u budućnosti i da je prvi višestranački Sabor postao istinskim legitimnim predstavnikom svoga naroda i svih hrvatskih građana, što ga, istaknuo je, razlikuje od svih prethodnih Sabora. "30. svibnja, kao Dan Hrvatskog sabora, ostat će trajno upisan u zlatnu knjigu hrvatske povijesti kako bi nas uvijek i iznova podsjećao na temeljnu ulogu Sabora kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela svih građana Republike Hrvatske. Prije 18 godina, konstituiranjem prvog, slobodno izabranog višestranačkog Sabora, rođena je moderna hrvatska demokracija", rekao je Bebić. Podsjetio je da je u zadnjem desetljeću 20. stoljeća Europa postala poprište promjena, težnji za slobodom i demokracijom, bez podjela i zidova, neprijateljskih tabora i sukobljenih ideologija, a da je i Hrvatska u tim europskim težnjama prepoznala svoj sudbonosni trenutak i spremno na njega odgovorila. Sabor tada i sve do danas, istaknuo je, postaje mjesto ključnih i presudnih odluka kojima je određena budućnost Hrvatske, izraz i čuvar suverenosti hrvatskog naroda tijekom cijele svoje, stoljećima duge, povijesti.

Bebić je napomenuo da je Sabor u prosincu 1990. donio tzv. Božićni Ustav koji u svojim temeljnim odredbama utvrđuje Republiku Hrvatsku kao jedinstvenu i nedjeljivu državu čija je suverenost neotuđiva i neprenosiva te zadržava suvereno pravo sama odlučivati o istupanju iz državnih saveza. U lipnju 1991. Sabor je donio ustavnu Odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske. Time je pokrenuo postupak razdruživanja od ostalih republika SFRJ i aktivnosti za međunarodno priznanje Hrvatske. Dan nakon raketiranja Banskih dvora Sabor je 8. listopada 1991. proveo tu ustavnu Odluku čime je započeo povijesni hod Hrvatske kao potpuno suverene i samostalne, a od 15. siječnja 1992. i međunarodno priznate države.

"Današnje hrvatske države ne bi bilo da nije bilo legitimnog, obrambenog, svenarodnog, oslobodilačkog Domovinskog rata, da nije bilo jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske i da nije bilo pomirbe hrvatskog naroda na koju nas je pozvao predsjednik Tuđman", kazao je Bebić. Danas je Sabor, kazao je, prioritetno usmjeren na normativno uređivanje i dogradnju zakonodavnog sustava s ciljem dosezanja demokratskih i gospodarskih standarda i vrijednosti razvijenih društava, a "najživlje" aktivnosti, dodao je, usmjerene su donošenju zakona i propisa kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU.

"Hrvatska želi očuvati svoj nacionalni identitet, promicati svoje kulturne vrijednosti i njima obogatiti EU, a od zemalja EU usvajati sve što je dobro i zajedničko svima, a ne znači gubitak individualnosti", rekao je Bebić. Izrazio je uvjerenje da će i ovaj, 6. saziv Sabora u okviru svoje zakonodavne i drugih aktivnosti davati važan doprinos postizanju napretka cijele Hrvatske, rastu standarda i općenito boljem životu svih građana.

Svečanoj sjednici Sabora nazočili su predsjednici Republike i Vlade, Stjepan Mesić i Ivo Sanader, predstavnici sudbene vlasti i vjerskih zajednica, supruga i kći prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Ankica i Nevenka Tuđman, zastupnici iz bivših saziva i drugi uzvanici.