.png)
Zagreb – Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske organizirao je u četvrtak sjednicu s temom: „Uključenje hrvatske dijaspore u društveni i gospodarski život Republike Hrvatske“.
Uvodničari i sudionici sjednice iznijeli su niz prijedloga kojima bi se olakšalo poslovanje hrvatskih poduzetnika iz iseljeništva u Hrvatskoj te stvorili uvjeti za snažniju prisutnost dijaspore u društvenom životu Hrvatske.
Predsjednik Odbora Božo Ljubić podsjetio je da izvan Hrvatske živi više od 3,5 milijuna Hrvata čime je Hrvatska uz Irsku država s najvećom dijasporom u odnosu na broj stanovnika. Osvrnuo se na povijesni kontekst iseljavanja Hrvata te na veliki ljudski i financijski doprinos iseljene Hrvatske tijekom uspostave samostalne Hrvatske i kasnije.
- Potrebno je raditi na uspostavi sustavne suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske, što je posebno važno u suočavanju s dva nova izazova: očuvanjem identiteta hrvatskog naroda u BiH i problemom demografskog propadanja i depopulacije, naglasio je Ljubić. Od administrativnih prepreka osvrnuo se na dugotrajan proces primitka u hrvatsko državljanstvo te Zakon o strancima koji hrvatskim iseljenicima ne olakšava boravak ili pokretanje poslovanja u Hrvatskoj. U vezi s prijedlogom o potrebi povećanja broja zastupnika iz redova dijaspore, Ljubić je kazao kako u Saboru nema konsenzusa za promjenu Ustava koji je za to potreban.
Potpredsjednik Odbora Željko Glasnović predložio je izradu Akcijskog plana za povratak iseljenika, a član Odbora Željko Raguž smatra da je potrebno osmisliti useljeničku politiku, izraditi Zakon o useljeništvu i o tome otvoriti raspravu.
Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, također je naglasio čvrstu vezu i zajedništvo domicilne i iseljene Hrvatske u stvaranju samostalne Hrvatske. Govoreći o iseljavanju, Marić je kazao kako je frustracija, bilo politikom ili gospodarskom situacijom, često pokretač iseljavanja. – I povratak u Hrvatsku može biti frustracija, jer, upitao je Marić, zašto bi se netko vraćao u Hrvatsku?. – Jedan od motivacijskih faktora može biti onaj emotivne prirode, identitet i pripadnost hrvatskom narodu, ljubav prema domovini. Iseljeništvo može Hrvatskoj donijeti iskustvo razvijenog zapada, oni su pravo bogatstvo koje Hrvatsku može učiniti boljom i zato treba podizati svijest o zajedničkoj Hrvatskoj, kazao je Marić.
Ispred Udruge za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske Meeting G2 govorio je Josip Hrgetić, potomak iseljenika iz Venezuele koji je u Hrvatsku prenio dio svojeg poslovanja. G2 umrežuje poslovne ljude iz domovinske i iseljene Hrvatske, no da bi se privukla ulaganja potrebno je, predložio je Hrgetić, za ulagače smanjiti stopu poreza prvih deset godina poslovanja i ukloniti birokratske prepreke. Spomenuo je pritom niz uspješnih poslovnih ljudi diljem Južne Amerike koji bi mogli dati svoj doprinos hrvatskom gospodarstvu ukoliko se stvore povoljni uvjeti za ulaganja. Također je izrazio zabrinutost podatkom da je Hrvatska po indeksu konkurentnosti na dnu ljestvice zajedno s Venezuelom, što ne doprinosi ulagačkoj klimi. U vezi s dugotrajnom procedurom dobivanja državljanstva u Hrvatskoj, Hrgetić je naveo primjer Španjolske koja posljednjih godina bilježi porast stanovništva od četiri posto zahvaljujući mjeri automatskog primanja u španjolsko državljanstvo, ukoliko je tražitelj potomak španjolskih iseljenika.
Marin Sopta iz Hrvatskog iseljeničkog kongresa smatra da interes za povratkom slabi na obje strane. - Što se tiče iseljeništva, kazao je, jedan od uzroka je razočaranje hrvatskom politikom i javlja se apatija, a uz to, događaju se i nova iseljavanja. – Potrebno je vratiti povjerenje iseljenika, olakšati im dobivanje hrvatskoga državljanstva i omogućiti glasovanje elektronskim putem, kazao je Sopta.
O aktivnostima Ministarstva vanjskih i europskih poslova usmjerenim na jačanje gospodarske diplomacije, a time i na povezivanje poduzetnika u iseljeništvu s hrvatskim gospodarstvenicima, govorila je izaslanica predsjednika Vlade, državna tajnica u MVEP-u Zdravka Bušić. – U tom segmentu, kazala je Bušić, mi intenzivno radimo na poticanju ulaganja, korištenju fondova Europske unije i pružanju logističke potpore izvoznicima putem diplomatskih kontakata.
Marko Babić iz Hrvatske gospodarske komore predstavio je novu Komorinu strategiju internacionalizacije hrvatskog gospodarstva – Ovdje treba iskoristiti znanje naših iseljenika, njihove kontakte i poznavanje jezika, a mi trebamo lobirati za projekte u Hrvatskoj, kazao je Babić.
Glavni tajnik Hrvatskog svjetskog kongresa Igor Lacković koji živi i radi u Austriji, također je apelirao na potrebu dopisnog glasovanja za Hrvate izvan domovine, ubrzanje postupka dobivanja državljanstva i dekodiranja programa HRT-a za iseljeništvo. Smatra da je potrebno aktivirati intelektualnu elitu i u Hrvatskoj i iseljeništvu, zbog čega je u Austriji i osnovana Hrvatska akademska zajednica koja okuplja intelektualce hrvatskog podrijetla. – Ne mogu samo folklor i nogomet biti poveznica između iseljenika i domovine, rekao je Lacković.
Ruža Studer Babić, predstavnica za Švicarsku Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH naglasila je nužnost protoka informacija prema iseljeništvu kako se ne bi dogodile situacije poput pitanja oporezivanja inozemnih mirovina, zbog čega su neki hrvatski povratnici po drugi puta napustili domovinu.
Okupljenima se obratila i Draženka Arar iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH koja je kazala da je u izradi Zakon o hrvatskom državljanstvu koji bi na jesen mogao biti u saborskoj proceduri, a u tijeku je i izrada digitalnog registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske.