.png)
Zagreb - Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu održao je u četvrtak sjednicu o temi: „Stanje sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima i planirani investicijski projekti u željezničkoj infrastrukturi" na kojoj se razgovaralo o potrebi modernizacije cijelog željezničkog prometa i pripadajuće infrastrukture s posebnim naglaskom na boljem osiguranju željezničko-cestovnih prijelaza.
U raspravi su, uz članove Odbora, sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, HŽ Infrastrukture d.o.o., Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, Agencije za sigurnost željezničkog prometa, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu i ostali zainteresirani.
Predsjednik Odbora za pomorstvo Pero Ćosić u uvodnom je dijelu rekao kako je modernizacija više od 2600 kilometara pruge i oko 1500 željezničko-cestovnih prijelaza u Hrvatskoj nužna za osiguranje daljnjeg odvijanja željezničkog prometa kao i njegove konkurentnosti. – Dodatna prilagodba i modernizacija, uz sredstva iz europskih fondova, te zaustavljanje negativnih trendova u željezničkom prometu trebao bi postati prioritet, rekao je Ćosić.
Ante Iličić iz Sindikata prometnih vlakova predstavio je problematiku željezničko-cestovnih prijelaza i njihovog osiguranja uz podatke kako se smanjuje broj osiguranih prijelaza, povećava broj smrtno stradalih na prijelazima, povećava broj kvarova na prijelazima kao i vrijeme otklanjanja kvarova, navodeći kako postojeće stanje traži poduzimanje što hitnijih mjera kako se sigurnost željezničkog prometa ne bi i dalje ugrožavala. – Tražimo da se napravi plan mjera za pouzdano uklanjanje induciranih smetnji koje mogu utjecati na rad signalno-sigurnosne postojeće opreme, rekao je među ostalim Iličić.
Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić govorio je o planovima izgradnje, osuvremenjivanja i održavanja postojeće željezničke mreže, posebice osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza što će se osigurati kroz novi Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza iz svibnja 2018. godine. – Program sadrži pregled postojećih prijelaza s vremenskim planom i redoslijedom, načinom rješavanja prijelaza te utvrđuje listu prioriteta, rekao je Gospočić.
O konkretnim koracima u osiguravanju željezničko-cestovnih prijelaza govorio je član Uprave HŽ infrastrukture Darko Barišić naglasivši kako se upravo ovih dana pušta u upotrebu 21 prijelaz, kako je u planu projekt gradnje još 50-tak željezničko-cestovnih prijelaza u 2018. i 2019. godini, financiranih sredstvima Svjetske banke te kako je u tijeku projektiranje još 114 prijelaza za što će se sredstva osigurati iz EU fondova. – U Hrvatskoj ima 1511 križanja željezničke pruge s drugim prometnicama, od čega ih 1440 čine cestovni, a 71 pješački prijelazi preko pruge, istaknuo je Barišić. Naglasio je kako je u planu svake godine osigurati oko 50-tak željezničko-cestovnih prijelaza uz kontinuirano rješavanje takozvanih crnih točaka. Govorio je i o drugim načinima zaštite pružnih prijelaza – od redovitih održavanja cesta, kontrole prometa i pridržavanja propisa do edukacija, ali i konkretnije tehničke zaštite koja podrazumijeva ugrađivanje zaštitnih kamera na sve novoizgrađene prijelaze.
Krunoslav Borovac, načelnika Uprave policije i pomoćnika glavnog ravnatelja policije govorio je o broju prometnih nesreća na pružnim prijelazima i statističkim pokazateljima stradalih napomenuvši kako je u zadnjih pet godina, u prometnim nesrećama na željezničko-cestovnim prijelazima, poginulo 23 sudionika prometa. Borovac je istaknuo kako se velik broj nesreća događa ne samo na nezaštićenim prijelazima već i onima s najvišom zaštitom te rekao kako je povećan nadzor i kontrola vozača uz poštivanje prometne signalizacije na pružnim prijelazima jedan od važnijih faktora sigurnosti.
Želimir Delač, ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkog prometa govorio je o strožim kriterijima sigurnosti koji su uslijedili nakon usklađivanja zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom te rekao kao je i Agencija kojoj je na čelu osnovana slijedom europskih propisa. Kao glavnu smetnju u osiguranju željezničko-cestovnih prijelaza Delač je istaknuo problem nedovoljnog održavanja elektromagnetskog sustava i s tim povezanih smetnji koje dovode do čestih kvarova u radu signalno-sigurnosne opreme. – Hrvatske željeznice trebale bi osigurati stabilnost postrojenja i tehnički unaprijediti sustav kako bi uklonila smetnje koje utječu na rad signalno-sigurnosnih uređaja, rekao je Delač.
O sigurnosnim istragama i utvrđivanju uzroka nesreća te predlaganju sigurnosnih preporuka govorila je Anita Koprivnjak, ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. – Cilj naše Agencije je utvrđivanje uzroka incidenata u željezničkom sustavu zbog poboljšanja njegove sigurnosti i uočavanja nepravilnosti u željezničkoj infrastrukturi, rekla je Koprivnjak. Agencija svakodnevno dobiva sve notifikacije o nesrećama na željezničko-cestovnim prijelazima te o njima vodi bazu podataka, a kako je rekla Koprivnjak, od osnutka Agencije do danas evidentirano je ukupno 732 notifikacije od čega se 112 odnose na nepravilnosti u željezničko-cestovnim prijelazima.
U nastavku sjednice razgovaralo se o konkretnim infrastrukturnim ulaganjima u željeznički promet i projektima koji su u tijeku, a čija je vrijednost oko milijardu i 700 milijuna kuna. Istaknuo je kako će, uz velik broj postojećih problema, budući razvoj ovog oblika prometa dovesti do povećanja gospodarske aktivnosti, posebice povezivanjem hrvatskih luka u europsku željezničku mrežu.