.png)
Dubrovnik – Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a u petak je pozvao zemlje koje su potpisale Rezoluciju 2118 Vijeća sigurnosti o kemijskom oružju u Siriji da ispune obveze koje su preuzele te je pozdravio činjenicu da je Nobelova nagrada za mir dodijeljena Organizaciji za zabranu kemijskog oružja.
“One zemlje koje su podržale ove rezolucije moraju ići do kraja i osigurati da se takvo oružje zabrani te da postignemo napredak u pregovorima Ženeva II i pronađemo političko rješenje ove krize“, rekao je predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Hugh Bayley prilikom otvaranja Godišnje skupštine u Dubrovniku, Hrvatska.
“Ovaj rat je krvavi rat pun mržnje i mora se privesti kraju“, rekao je Bayley, koji je nedavno u Jordanu obišao kamp sa sirijskim izbjeglicama.
Parlamentarci iz Rusije, Velike Britanije i Francuske, stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, zajedno s približno 300 zastupnika sudjeluju na ovom četverodnevnom zasjedanju. Raspravljat će o nizu sigurnosnih pitanja, uključujući krizu u Siriji, misiju NATO-a u Afganistanu i budućnost zapadnog Balkana. Očekuje se da će Parlamentarna skupština usvojiti nacrt rezolucije o Siriji, kojom će se zemlje članice NATO-a potaknuti da osiguraju potpunu provedbu Rezolucije 2118.
Dodjelu Nobelove nagrade za mir Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW) Bayley je istaknuo kao vrlo važan događaj. “Osobno smatram da treba staviti snažniji naglasak na potpunu eliminaciju kemijskog oružja, a ako je tijelo nadležno za taj zadatak dobilo priznanje na ovako visokoj razini, vjerujem da će im to pomoći u izvršavanju njihovog zadatka, a to je zadatak koji bi imao neizmjernu korist za čitavo čovječanstvo“, istaknuo je Bayley.
Tijekom zasjedanja, na kojem su predviđena obraćanja glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena i predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, očekuje se da će Parlamentarna skupština preporučiti nastavak podrške zemalja članica NATO-a Afganistanu nakon završetka borbene operacije pod vodstvom NATO-a sljedeće godine. Parlamentarna skupština također će naglasiti i potrebu održavanja vojnih izdataka NATO-a u ovim gospodarski teškim vremenima.
Boris Blažeković, voditelj izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i domaćin zasjedanja, također je govorio na tiskovnoj konferenciji i pritom istaknuo transformaciju koju je Hrvatska prošla od rata tijekom 1990-tih, a zbog koje je mogla pristupiti Savezu 2009. godine i Europskoj uniji 1. srpnja ove godine. “Zbog našeg ratnog iskustva svoje članstvo u NATO-u cijenimo možda još više nego drugi saveznici“, istaknuo je Blažeković. Bayley je odao priznanje Hrvatskoj za sva postignuća i pohvalio njezin stav zagovornice NATO-ve politike „otvorenih vrata“ prema drugim zemljama zapadnog Balkana.