Euroatlantske države pozvane na jaču podršku rezoluciji o krizi u Siriji

Dubrovnik – U rezoluciji usvojenoj u ponedjeljak, zadnjeg dana zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, vlade država članica NATO-a pozvane su da pruže veću humanitarnu pomoć zemljama koje su primile milijune izbjeglica iz Sirije te da pomognu pri ujedinjavanju  umjerenih opozicijskih skupina u sukobu koji traje već dvije godine. 

Rezolucija koja je na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine u Hrvatskoj jednoglasno usvojena poziva sve strane u Siriji da prihvate takozvani ženevski proces i nastoje pregovorima riješiti sukob u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a više od dva milijuna ih je protjerano iz svojih domova. Zastupnici su od Vijeća sigurnosti UN-a zatražili da osigura uništenje sirijskog kemijskog oružja te reakciju u slučaju da se to ne provede. 

-Sve (to) povećalo bi izglede za značajni dijalog u cilju mirnog rješenja sukoba te dugoročno u cilju mirnog suživota naroda Sirije nakon građanskog rata, rekao je latvijski zastupnk Ojars Eriks Kalnins, predstavljajući rezoluciju pred Parlamentarnom skupštinom. 
-Nije moguće procijeniti stvarne ekonomske i druge troškove rata, ali je nedvojbeno da utječe na svaki dio društva, pa čak i na izglede za miran suživot sljedećih generacija.

Kriza u Siriji jedna je od glavnih tema četvorodnevnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a u Dubrovniku. Zastupnici su inzistirali na davanju dodatnog impulsa međunarodnim nastojanjima za okončanje krize uslijed donošenja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2118, koja bi trebala osigurati pad Assadovog režima i uništenje kemijskog oružja, iako sam NATO u tome neće igrati izravnu ulogu. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da dijeli “frustracije” parlamentaraca vezane za ovaj sukob, ali je naglasio da NATO može preuzeti humanitarnu ulogu u pomoći izbjeglicama samo ako za to ima mandat UN-a. 

Kalnins je upozorio da će "izostanak međunarodnog djelovanja samo povećati patnje sirijskog naroda i dugoročno ugroziti regionalnu sigurnost. Jednostavno rečeno, cijena međunarodnog nedjelovanja raste svakim danom, ne samo za Siriju i regiju, već i za našu sigurnost." 

Fogh Rasmussen naglasio je kako je nova politička orijentacija u odnosu na Siriju, dijelom u okviru prijetnje vojnog djelovanja SAD-a, potvrdila koliko je važno da se izdaci za obranu ne smanjuju. 
-Ulaganjem u obranu postajemo sposobni potkrijepiti naše riječi vojnom silom i povećati vlastitu vjerordostojnost. Osobno sam uvjeren da su posljednji događaji u Siriji u tom smislu poslali važnu poruku. Zaista vjerujem da bez ozbiljne prijetnje vojnom silom Sirija ne bi pristala na uništenje svojih zaliha kemijskog oružja, dodao je.

Joseph Bahout s uglednog pariškog Centra za međunarodne studije i istraživanje pozvao je zastupnike da pored kemijskog oružja ne zanemare ostala pitanja. 
-Rezolucija UN-a 2118 možda je početak odnosno okidač za rješenje u Siriji. Međutim, svi zaboravljamo da kriza u Siriji nije pitanje kemijskog oružja, već je mnogo dublja te je povezana s političkom tranzicijom i zahtjevima naroda te da zapravo nije pitanje razoružanja, istaknuo je na sastanku Odbora za civilnu dimenziju sigurnosti Parlamentarne skupštine NATO-a.